Postovi

Prikazuju se postovi od siječanj, 2019

Kako je feretka-tvor postala "misteriozna zvijer džudžan"

Slika
Prosto je nevjerovatno kako naši mediji ne vide priliku za dobru priču niti priliku da se napiše naučno-popularan tekst čak ni kada im ta prilika maše ispred nosa.  Dakle, prošle sedmice nas je portal Klix obavijestio da su negdje kod Rame uhvaćena, kako Klix piše "dva džudžana" : "U ramskom selu Ripci Ante Pavličević Tune je u protekla 24 sata ulovio u svoju zamku dva džudžana, za koji mještani tvrde da su misteriozne životinje, koje prema predanjima slove kao neuhvatljive." Nakon par kratkih rečenica u kojima Ante opisuje šta je bilo i kako je bilo, Klix pravi idući zaključak: " Ipak, javnost je podijeljena oko priče o neuhvatljivosti džudžana. Jedni misle da je ta priča napuhana i da je riječ o običnom tvoru, drugi da pripada porodici kuna, koje napadaju perad, dok su treći uvjereni da se baš radi o tajanstvenoj nemani." Klix se, naravno nije sjetio pozvati stručnjake, zoologe iz Zemaljskog muzeja, zoologe sa PMF-a, veterinare i

Bolja oralna higijena - zaštita od Alzheimerove bolesti?

Slika
I zgleda da dobrom oralnom higijenom smanjujemo i rizik od Alzheimerove bolesti. Jedna bakterija, Porphyromonas gingivalis , izazivač bolesti zuba i gingive je u novom radu, objavljenom u Science Advances , povezana sa Alzheimerovom bolešću. Već dugo vremena uzrok ove bolesti nije do tančina jasan, ali se zna da je degradacija moždanog tkiva povezana sa pojavom beta amiloidnih peptidnih depozita i tau proteina.  Također, izdvojene su i varijante određenih gena, povezane sa većim rizikom za obolijevanje od ove neurodegenerativne bolesti te znamo da kod ove bolesti postoji i genetički faktor. Ono što je bilo nejasno jeste to šta bi moglo uzrokovati stvaranje depozita, "plaka" beta amiloida i tau proteina u mozgu.  Izvor: https://www.asceneuron.com U novoj, veoma hrabroj hipotezi, iznijetoj u radu pod naslovom " Porphyromonas gingivalis  in Alzheimer’s disease brains: Evidence for disease causation and treatment with small-molecule inhibitor

Otkriven potpuno nov tip krvnih sudova: transkortikalni sudovi

Slika
Još jednom, naučnici su otkrili nešto u ljudskom tijelu što prije nismo znali da postoji i o čemu nisu pisali udžbenici. Otkriven je novi krvni sud i to u kosti! Zapravo - krvne sudove. Ok, i prije smo znali da postoje krvni sudovi u kostima, jer je i kost živo tkivo koje raste, remodelira se i ima prilično dinamičan život, iako nam se čini "mrtva", ali ovaj tip krvnih sudova je vrlo neobičan po nekim osobinama i funkciji. Koštana srž je struktura u kojoj određeni tipovi krvnih stanica nastaju i dozrijevaju, a veza između krvi i kosti je vrlo stara i čvrsta - i jedno i drugo tkivo potječu od istog embrionalnog listića.  Naime, novootkriveni krvni sudovi su "tajni prolazi" koji omogućavaju da se stanice imunog sistema efikasno šire po tijelu. Međutim, iako se za ove strukture prije nije znalo i nisu opisane, one su već korištene - naime u vojci, u hitnim slučajevima, kada ljekari nemaju vremena tražiti vene, lijek se ubrizgava direktno u koštanu srž.

Otkaz i kaznene prijave za kineskog naučnika koji je genetički modificirao bebe

Slika
Saga "He Jiankui i editovane bebe" je dobila djelomični epilog. He Jiankui je otpušten sa Southern University of Science and Technology u Shenzhenu, a ta odluka je donesena 21. januara 2019.  Jiankui je uradio neautoriziranu i netestiranu proceduru u atmosferi moratorijuma na editovanje vijabilnih ljudskim embrija.  Podsjetimo, editovanje ljudskih embrija i  ljudskih zametnih stanica, "germ line", u koje spadaju spermatozoidi, jajne stanice, njihovi prekursori, zigot te stanice nastale diobom zigota je moguće samo u laboratorijama koje imaju specifične dozvole za to, na nevijabilnim embrijima dobijenim u procesu in vitro fertilizacije i starim do 14 dana. Jiankui je modificirao gene na vijabilnim ljudskim embrijima, u nepotrebnoj proceduri, liječivši stanje koje nije bilo potrebno da se liječi, u tajnosti od svoje matične institucije i ove modificirane bebe su došle na svijet. Samu analizu slučaja pronađite na linku ovdje . Glavni, zvani

Možda nije "nedostajući beočug", ali je zanimljiv fosil: Australopithecus sediba

Slika
Australopithecus sediba, izvor: Brett Eloff. Courtesy Profberger and Wits University who release it under the terms below. - Own work, CC BY-SA 4.0, U specijalnom izdanju časopisa PaleoAnthropology , u serije članak, ponuđen je nešto kompletniji uvidu u vrstu Australopithecus sediba , koja preko decenuju intrigira antropologe, paleontologe i evolucioniste.  Ostaci ove vrste pronađeni su 2008. na nalazištu Malapa unutar nalazišta "Kolijevka čovječanstva" u Južnoafričkoj Republici. Prvi fragment je našao ih je 9-godišnji sin paleontologa Lee R. Bergera sa Univerziteta Withwatersrand. Poslije je pronađeno oko 220 fragmenata, a najpoznatiji fosili mladog mužjaka MH1 i jedne odrasle ženke (MH2).  Ova ova fosila su kompletnija nago čuvena "Lucy", najpoznatiji fosil roda Australopithecus , ali jedne druge vrste ( A. afarensis ).  Pronađeni su i fosili jednog odraslog mužjaka i 3 mlade individue. Procjenjuje se da su ovi fosili stari između 1.98 i 1.97 mil

Društvene mreže pojačavaju nepovjerenje u vakcine

Slika
(Tekst je prvi put objavljen na Glasu Amerike ) Prema podacima statista.com za 2017. godinu , 84.2% domaćinstava u Evropi ima internet, kao i 70.4% domaćinstava u republikama nastalim raspadom Sovjetskog saveza te 65.3% u području Sjeverne, Srednje i Južne Amerike. Internet je dostigao 3 milijarde korisnika 2014. godine , a vrlo brzo će taj broj dostići i 4 milijarde, što znači da će toga oko polovine stanovnika na Zemlji biti korisnik interneta. Uz sve koristi interneta za one željne znanja i one kojima treba brzo i efikasno sredstvo komuniciranja, to znači da se povećava i negativni uticaj interneta kao načina širenja različitih oblika demagogije i propagande, antinaučnih stavova i trivijalnosti. Jedna studija, vođena nedavno u Italiji , pokazala je kako postoji negativna korelacija između aktivnosti pretraživanja internetom i pokrivenosti određene regije zemlje MPR vakcinom (vakcina koja štiti od morbila, zaušnjaka i rubeole). [1] Analiza preko 200 000 tvitova koji su bil

Švicarski naučnici pretvorili stanice raka u stanice masnog tkiva

Slika
Adipociti-stanice masnog tkiva Naučnici sa Univerziteta u Bazelu su pretvorili stanice raka dojke u stanice masnog tkiva uz pomoć dva već poznata lijeka - lijeka za dijabetes roziglitazona i terapije za rak trametiniba.  Rad je objavljen 14. januara 2019. u Cancer Cell pod naslovom: " Gain Fat—Lose Metastasis: Converting Invasive Breast Cancer Cells into Adipocytes Inhibits Cancer Metastasis ". Studija je rađena na  transgenetičkim miševima, a ispitivan je jedan naročito agresivan tumor mliječnih žlijezda. Koristeći spomenute lijekove, naučnici su "natjerali" stanice tumora da se, umjesto da se šire, pretvaraju u masne stanice - adipocite. Ovaj proces, zvan adipogeneza, je proces u kojem od matičnih stanica nastaju stanice masnog tkiva. U toku fetalnog razvoja se dešava epitelno-mezenhimalna tranzicija (EMT) u kojoj epitelne stanice postaju mezenhimalne matične stanice koje dalje diferenciraju stvarajući brojne organe i tkiva. Međutim nakon za

Kako su lame inspirisale naučnike da pokušaju napraviti univerzalnu vakcinu protiv gripe

Slika
(Tekst je u drugačijem i proširenom obliku prvi put objavljen na Glas Amerike ) Univerzalna vakcina protiv gripe je nešto što naučnici dugo vremena pokušavaju stvoriti, ali im ovo stalno „bježi iz ruku“ jer virusi gripe brzo mutiraju. Međutim, jedna životinja iz udaljene Latinske Amerike može dati rješenje na ovaj problem. Možda je univerzalna vakcina protiv gripe ipak moguća. Stvar je u tome što je H-komponenta (hemaglutinin) kapside virusa influence ako promjenljiva, a upravo je to komponenta - antigen, na koju reaguje naš organizam.  Međutim, N-komponenta kapside virusa influence nije sklona promjenama. Više o tome šta je H-kompoenta, a šta N-komponenta, pročitajte ovdje . Kada bi naš organizam reagovao na ovaj dio virusa, ne bi bilo problema se sezonskim promjenama sojeva – naš organizam bi svejedno prepoznao virus. Ipak, to se ne dešava. Stvar je u tome što su naša antitijela – proteini koji nas štite od antigena, a molekularna građa im podsjeća na slovo „Y“ – osjetlj

Šta je gripa i kako je prepoznati?

Slika
Sa FB grupe Grupa za promociju medicine prenosim tekst, uz dozvolu autorice, koji će mnoge vjerovatno zanimati. Dakle, šta je gripa, kako je prepoznati i razlikovati od prehlade. Autorica: Martina Cvitanović, dr. med. Gripa je virusna bolest akutne naravi. Počinje naglo, s visokom temperaturom, iznad 40 º C, koja se teško spušta ispod 38 º C. Temperature su praćene groznicom uz osjećaj opće slabosti, malaksalosti, bolovima u mišićima (mijalgijama) i zglobovima (atralgije) te simptomima gornjeg respiratornog trakta (kašalj) . Prevencija Gripa se prevenira cijepljenjem te, kad primijetite simptome gripe, izolacijom što znači izbjegavanjem kontakta sa zdravim ljudima i djecom. Također se u sezoni gripe preporuča izbjegavanje mjesta na kojima se okuplja puno ljudi tipa javnog prijevoza ili kafića. U prostorijama u kojima boravite otvarajte prozore i držite se osnovnih pravila higijene. Komplikacije gripe su mnogobrojne, a najskloniji komplikacijama su djeca, te

Zašto postoji toliko mnogo virusa gripe?

Slika
U našoj zemlji se gripa ili influenca, nažalost, i dalje ne smatra opasnom i smrtonosnom bolešću. Usljed takvog stava, građani ne uzimaju cjepivo protiv gripe tipa A niti vjeruju da im je potrebno. I dalje postoje slučajevi kada ljudi koji su „gripozni“ dolaze na posao, a kao da je i stav poslodavaca da ova infekcija ne umanjuje radne sposobnosti niti da postoji mogućnost zaraze. Zapravo, malo ljudi shvata da gripa i sekundarne infekcije usljed gripe predstavljaju veliku opasnost po zdravlje populacije te da doprinose porastu smrtnih slučajeva. Također, kod hroničnih bolesnika usljed gripe može doći i do zatajenja bubrega te do problema sa radom srca. Tipovi i podtipovi virusa gripe Virusi gripe spadaju u porodicu Orthomyxoviridae , RNK su virusi i ima ih nekoliko "rodova": virus influenze A, B, C i D. Virus influence A ima samo jednu vrstu, ali ta vrsta ima mnogo tipova, o čemu ću nešto više reću u redovima koji slijede. Influencavirus B napada samo ljude, ali je n