Zašto postoji toliko mnogo virusa gripe?

U našoj zemlji se gripa ili influenca, nažalost, i dalje ne smatra opasnom i smrtonosnom bolešću. Usljed takvog stava, građani ne uzimaju cjepivo protiv gripe tipa A niti vjeruju da im je potrebno. I dalje postoje slučajevi kada ljudi koji su „gripozni“ dolaze na posao, a kao da je i stav poslodavaca da ova infekcija ne umanjuje radne sposobnosti niti da postoji mogućnost zaraze. Zapravo, malo ljudi shvata da gripa i sekundarne infekcije usljed gripe predstavljaju veliku opasnost po zdravlje populacije te da doprinose porastu smrtnih slučajeva. Također, kod hroničnih bolesnika usljed gripe može doći i do zatajenja bubrega te do problema sa radom srca.

Tipovi i podtipovi virusa gripe

Virusi gripe spadaju u porodicu Orthomyxoviridae, RNK su virusi i ima ih nekoliko "rodova": virus influenze A, B, C i D. Virus influence A ima samo jednu vrstu, ali ta vrsta ima mnogo tipova, o čemu ću nešto više reću u redovima koji slijede. Influencavirus B napada samo ljude, ali je nešto rjeđi nego A, dok influencavirus C inficira ljude, pse i svinje - no taj virus ipak nije ono što zovemo "svinjska gripa". Influencavirus D inficira svinje i stoku.

Sad nam je najvažnije da pojasnimo nešto o influencavirusu A. Naime, premda je to jedan jedini virus, on ima nekoliko serotipova, koje naučnici katalogiziraju prema osnovnim osobinama proteina koji čine kapsidi (vanjskoj površini) tog virusa. 

Naime, građa virusa gripe, premda jednostavna, ustvari vrlo fini mehanizam evolucije: na površini viralne čestice se nalaze dva tipa proteina – hemaglutinin (HA ili H) i neuraminidaza (NA ili N). Upravo se prema ovim komponentama definišu podtipovi virusa gripe A. Međutim, evolucija ovih proteina je rezultirala prilično velikim brojem tipova proteina.

Kada epidemiolozi kažu da se radi o virusu gripe tip H1N1 ili H5N1, misle upravo na razlike između ove dvije komponente na kapsidi virusa gripa. Postoji 18 podtipova hemaglutinina (H1-H18) i 11 podtipova neuraminidaze (N1-N11). Serotip H18N11 je okriven 2013. kod jedne vrste peruanskog šišmiša. U teoriji, moguće su 198 kombinacija ovih proteina.

Važan dio cijele ove priče je to da je hemaglutinin podložan promjenama što virusu omogućava „kamuflažu“, odnosno, naš odbrambeni sistem ga ne prepozna kao stranu tvar – antigen i virus počinje sa svojom replikacijom, koristeći naše vlastite stanice. Upravo je taj napad na naše stanice kao i naknadna reakcija organizma na napasnika predstavlja izvor simptoma gripa.

Da stvar bude gora - nedavno je otkriveno da se virus gripe može mijenjati i permutacijama, bez genetičkih promjena tj. modifikacijama, što otežava našem imunom sistemu da prepozna virus.

Španska gripa

Najveća prirodna katastrofa u posljednjih 100 godina bila je epidemija tzv. „španske gripe“ koja je počela u januaru 1918. a završila se u decembru 1920. Serotip koji je izazvao gripu je bio H1N1. Isti serotip je izazvao i svinjsku gripu 2009.

U ovom periodu je od gripe oboljelo oko 500 miliona ljudi, a umrlo je između 50 i 100 miliona, što je bilo, u zavisnosti od procjena, 3-5% ukupnog stanovništva koje je tada življelo. Ova pandemija je zahvatila čak i udaljena područja, poput pacifičkih ostrva i Arktika. Pandemija je skratila prosječni život u SAD za 12 godina. Ova pandemija je interesantna i stoga što gripa obično ubija slabije – djecu, starije i imunokompromitovane osobe, ali gripa iz 1918. je bila smrtonosna po mlađe ljude, koji prije nisu obolijevali od gripe.

Zašto je virus H1N1 bio tako smrtonosan, pogledajte u ovom fenomenalnom videu:

Vakcina protiv gripe

Ipak, i pored svega ovoga, građani ne vjeruju da je vakcinacija protiv gripe najbolji mogući vid zaštite. Vlada mišljenje kako vakcina ne štiti dovoljno te da se gripa može dobiti uprkos vakcinaciji. Stvar je u tome što virus gripe nije jedan jedini soj, nego ih ima nekoliko, a sam virus brzo mutira.

Čovjek nije u mogućnosti stvoriti panspecifični trajni imunitet na virus gripe, što dovodi do mogućnosti ponovnog obolijevanja svake godine iznova. Svakih 10 do 40 godina dolazi do većih promjena (antigeni shift) nastalih mutacijama ili  virusa pandemijskog potencijala,  koje imunološki sustav čovjeka do tada nije upoznao. (prema: Transfuziološki vjesnik).

Sezonsku vakcinu protiv gripe naučnici stvaraju prema procjenama koji će to virusi biti navjerovatniji uzročnici epidemije u toj sezoni. Dakle, ukoliko ste primili vakcinu, ali vas je inficirao neki drugi tip virusa gripe, obolićete. Ipak, to nije razlog da odbijete vakcinu: naime simptomi bolesti će biti nešto blaži. Također, s obzirom na to da ovaj respiratorni virus kola već od oktobra, a vakcine obično dolaze u naše domove zdravlja tek u novembru, moguće je da ste već zaraženi gripom u trenutku kada primite vakcinu ili se inficirate prije nego što se razvije otpornost.