Quantum of Science

Trojanci su mala tijela koja su ostaci našeg ranog Sunčevog sistema.  Oni kruže oko Sunca u dvije labave grupe: jedna grupa ide ispred Jupitera u njegovoj orbiti, a druga zaostaje. U ovoj prvoj grupi, asteroidi nose imena po grčkim junacima („grčki tabor“), a u drugoj grupi po trojanskim ratnicima („trojanski tabor“), pa tako neki asteroidi nose imena Ahileja, Patrokla, Parisa, Agamemnona, Odiseja i Hektora.  Međutim, interesantno je da su asteroidi 617 Patroklo i 624 Hektor imenovani prije nego što je stvorena pravila grčkog i trojanskog tabora, što je rezultovalo „grčkim špijunom", Patroklom, u trojanskom čvoru i „trojanskim špijunom", Hektorom, u grčkom čvoru. Smatra se da ih ima više nego što mi sada znamo. Sami Trojanci su distribuirani oko dvije Lagrangeove tačke - L4 i L5. U Lagrangeovim tačkama se gravitacijske sile  velikih tijela, u ovom slučaju Sunca i Jupitera te centrifugalna sila asteroida međusobno balansiraju. E, ovu grupu nebeskih tijela će proučavat...

Jupiter, izvor: NASA/JPL/University of Arizona Jupiter je zvanično rekorder Solarnog sistema po broju prirodnih satelita - nedavno su astronomi otkrili 10 novih, manjih mjeseca oko ove planete te danas broj Jupiterovih satelita iznosi 79. Od ovih 79, 63 imaju dijametar manji od 10 km i otkrivani su u periodu od 1975. do danas. Inače, napoznatiji Jupiterovi mjeseci su oni koje je otkrio Galileo Galilej: Io, Europa/Evropa, Ganimed i Kalisto . No, ovi novootkriveni mjeseci, premda su malog prečnika, itekako su značajni za naučnike - oni, naime, pričaju priču o istoriji Solarnog sistema. Primjerice, jedan dio ove priče je i da su ovi mjeseci nastali u kolizijama nakon formiranja Jupitera, prije nekih 4 milijarde godina. Dakle, ovi mjeseci nisu fromirani zajedno sa Jupiterom, nego su ostaci sudari, a gravitacija ove džinovske planete ih je "zarobila". Svi novootkriveni mjeseci su veoma mali, prečnika od 1 do 3 km. Gotovo da možemo zamisliti Malog princa na neko...