Quantum of Science

Nisam ljubitelj webinara i web panela i pisala sam o tome . Jako me smore. A plus sad je postojala takva navala ove forme komunikacije, prava pandemija webinara, gdje čak i vidite neke zanimljive teme, ali biste cijeli dan morali potrošiti buljeći ispred kompjutera. Not my cup of tea. Ali, postoji nešto ko webinara što smo možda svi nekako primijetili, ali niko nije smio baš reći, ono da ne ispadnemo glupi. Da li se sjećamo lica i imena ljudi sa panela? Dosta toga ne, osim ako nekog nismo znali od prije. I sad je potvrđeno - digitalne interakcije ne mogu zamijeniti one lice u lice. Stvar je jednostavna - digitalne tehnologije postoje tek koju deceniju, a naš mozak mnogo, mnogo duže i evoluirali smo da pamtimo lica uživo. Naš mozak jednostavno lošije pamti lica s fotografija, snimaka i - webpanela.  Ljudski mozak ima posebnu mrežu posvećenu pamćenju ljudskih lica, ali kako se formiraju ta sjećanja je ostalo tajanstveno. Géza Gergely Ambrus i Gyula Kovács s Univerziteta Friedrich Sch...

Regije u toplijim bojama pokazuju koji su to dijelovi mozga jako aktivni prilikom korištenja radne memorije, credit:  Richard Watts and Monica Rosenberg Visoka aktivnost u određenim regijama mozga otkriva koja djeca imaju najsnažniju radnu memoriju. Radna memorija mozga je služi za kratkotrajno pohranjivanje i opoziv podataka, poput telefonskog broja ili uputa do trgovine. Naučnici su otkrili da aktivnost u određenom području dječijeg mozga predviđa snagu njihove radne memorije. Monica Rosenberg s Univerziteta u Chicagu u Illinoisu i njene kolege analizirali su podatke o radnoj memoriji mozga na zadacima pamćenja i kognitivnim testovima 11.537 djece u dobi od 9 do 10 godina. U poređenju s djecom koja su imala prosječnu ili ispodprosječnu radnu memoriju, djeca s jakom radnom memorijom imala su veću aktivnost u dijelu mozga zvanom frontoparijetalni korteks. Ta su djeca obično imala bolje jezično znanje i bolju sposobnost rješavanja problema u novim situacijam...

Koliko vam se puta desilo da ne možete zapamtiti nečije lice? Vjerovatno ne baš puno puta, s obzirom da prosječan čovjek može zapamtiti čak oko 1000 lica.Češće nam se dešava da se ne možemo sjetiti nečijeg imena nego lica.  Procjenjuje se da možemo zapamtiti oko 5000 lica, a da bi testirali tu procjenu, naučnici sa Univerziteta York u Ujedinjenom Kraljevstvu su "maltretirali" 25 osoba rekli im da se prisjete što je moguće više lica poznatih ili lica ljudi koje oni lično poznaju. Zadatak za učesnike je bio prisjetiti se što je više moguće lica u toku jednog sata. Kako bi ubrzali proces prisjećanja, naučnici su učesnicima dali mogućnost da svrstavaju lica u određene kategorije, poput "poznati" ili "prijatelji iz škole" te su im davali male svote novca kao nagrade. U prosjeku, ljudi su ovako podstaknuti prepoznavali oko 550 lica.  Zatim su učesnici pogledali slike 3441 poznate osobe i imali zadatak da se prisjete lica, ali ovaj put bez priti...

Jedan od najčeščih oblika tumora mozga kod djece, meduloblastom, preciznije, terapija meduloblastoma, ima posljedice koje se očituju u slabijem sjećanju određenih događaja.  Meduloblastomi su  brzorastući tumori porijeklom iz moždanog stabla koji se šire cerebrospinalnom tekućinom i često metastaziraju na različite lokacije u mozgu i duž kičmene moždine. Čine oko 25% svih intrakranijalnih tumora. Metastaziraju u 33% slučajeva, a pik im je između 4. i 7. godine života.  Kanadsko-američki tim naučnika je, međutim, primijetio određene popratne pojave ovog tipa tumora: metodom intervjua je utvrđeno kako djeca koja su primala radioterapiju i hemoterapiju za meduloblastome imaju problema u opisivanju nedavnih događaja, sjećanja na stvari koje su se dogodile u toku tretmana u odnosu na kontrolnu grupu koja nije imale te probleme. Djeca nisu imala problema prisjećati se stvari koje su se događale prije terapije.  Naučnici su nedavno u radu objavljenom nedav...