Mozak bolje pamti lica uživo u odnosu na fotografije i snimke

Nisam ljubitelj webinara i web panela i pisala sam o tome. Jako me smore. A plus sad je postojala takva navala ove forme komunikacije, prava pandemija webinara, gdje čak i vidite neke zanimljive teme, ali biste cijeli dan morali potrošiti buljeći ispred kompjutera. Not my cup of tea.

Ali, postoji nešto ko webinara što smo možda svi nekako primijetili, ali niko nije smio baš reći, ono da ne ispadnemo glupi. Da li se sjećamo lica i imena ljudi sa panela? Dosta toga ne, osim ako nekog nismo znali od prije. I sad je potvrđeno - digitalne interakcije ne mogu zamijeniti one lice u lice.

Stvar je jednostavna - digitalne tehnologije postoje tek koju deceniju, a naš mozak mnogo, mnogo duže i evoluirali smo da pamtimo lica uživo. Naš mozak jednostavno lošije pamti lica s fotografija, snimaka i - webpanela. 

Ljudski mozak ima posebnu mrežu posvećenu pamćenju ljudskih lica, ali kako se formiraju ta sjećanja je ostalo tajanstveno. Géza Gergely Ambrus i Gyula Kovács s Univerziteta Friedrich Schiller u Jeni i njihov tim imali su volontere koji su sortirali fotografije poznatih osoba koje nisu poznavali, gledali televizijsku emisiju ili razgovarali osobno s dva člana laboratorije. Dalje, naučnici su bilježili moždane aktivnosti dobrovoljaca dok su gledali fotografije poznatih osoba, glumaca predstave ili članova laboratorije. Rad su objavili u Journal of Neuroscience u junu 2021. 

Otprilike pola sekunde nakon što su dobrovoljci ugledali poznato lice, mozak im je pokazao "šiljak" u određenom obrascu aktivnosti. Volonteri koji su komunicirali s članovima laboratorija imali su najjaču aktivnost, a oni koji su gledali televizijsku emisiju imali su nešto manju aktivnost. To sugeriše da im je mozak ova lica tretirao kao najpoznatija Mozak dobrovoljaca koji su sortirali fotografije poznatih osoba (dobrovoljcima nepoznatih) nije uopšte pokazivao puno aktivnosti.

Naučnici kažu da osobne interakcije pojačavaju sposobnost mozga da registrira poznavanje.