Da li morska trava u Atlantiku može umanjiti efekat klimatskih promjena?




U tropskom dijelu Atlantskog oceana, u Sargaškom moru, postoji jedna neobična biološka pojava - veliki, praktično neprekidan tepih  od morske trave zvane Sargassum Da, Sargaško more je dobilo ime prema ovim algama iz reda smeđih algi. Radi se o višestaničnim makroalgama-talofitama iz reda Fucales, porodica Sargassaceae, klasa Phaeophyceae.

Izvor:UNEP



Postojanje velikih količina ove trave u tom diejlu ocena opisao je još u 15. vijeku i Kristofer Kolumbo. Međutim, ovaj "prekrivač" je bio limitiran i diskontinuiran, dok je 2011. primijećeno kako je područje prekriveno sa Sargassum postalo veće i gušće. 2015. u časopisu Science, naučnici s University of South Florida College of Marine Science  objavili su kako su, oslanjajući se na satelitske snimke NASA, otkrili najveći pojas u kojem je ova morska trava stvorila neprekidno područje.

Ovo područje se sada naziva Veliki atlantski sargaški pojas (Great Atlantic Sargassum belt -GASB) i predstavlja 8850km dugu zonu u kojoj se nalazi oko 20 miliona tona biomase od algi iz različitih vrsta roda Sargassum.

Danas se smatra kako pojas dobija veliku količinu hranljivih tvari iz Amazona i da se količina morske trave povećala usljed deforestacije Amazonije i povećane upotrebe gnojiva u tom području, koja putem rijeka dospijavaju u ocean. Dakle, bujanje morske trave posljedica je devastacije prašuma, a ova vrsta je počela biti invazivna i pravi različite probleme.

Morske alge, kao fotosintetski organizmi, upijaju ugljični dioksid iz atmosfere, i naučnici su se pitali koliki je utjecaj ove biomase u smislu apsorbcije ugljičnog dioksida, te su neki predložili hipotezu kako ova biomasa može upijati CO2 i iskoristiti se za uklanjanje ugljičnog dioksida (Carbon Dioxide removal - CDR). Međutim, rezultati istraživanja objavljenog u Nature Communuccations pod naslovom "Testing the climate intervention potential of ocean afforestation using the Great Atlantic Sargassum Belt" su pokazali kako ovaj tepih morske trave nije dobar amortizer klimatskih promjena. 

Naučnici s Univerziteta Tasmanija zaključili su da usljed niza faktora u ovom području dolazi do "curenja" CO2 i da pojas nije toliko efikasan u upijanju ugljičnog dioksida kako se mislilo. Također, oni misle  da bi albedo iz područja ovog pojasa mogao utjecati na klimu reflektirajući velike količine sunčevog zračenja u svemir i ispuštajući organske tvari u atmosferu, kojedovode do povećanja naoblake. Još nisu jasne amplitude ovih pojava, ali to dovodi u pitanju akcije redukcije CO2 putem "farmi morske trave".

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

O serološkim testovima na novi koronavirus

Sastav Pfizerove i Modernine RNK vakcine i osobine RNK vakcina

Greške jednog Nobelovca: Luc Montagnier