Neugledni mekušac ima zube od neobičnog minerala: mesna štruca i santabarbarait

Zubi-rašpe vrste Cryptochiton stelleri, izvor: Northwestern University


Zubi jednog morskog mekušca neuglednog, da ne kažemo neugodnog izgleda,  sadrže mineral santabarbarait, koji nije pronađen ni u jednom drugom živom biću. Radi se o rijetkom, ali veoma jakom mineralu koji u svom sastavu ima željezo i suštinski je amorfni željezni hidroksifosfat. Mineral, pojednostavljene formule Fe3+3(PO4)2(OH)3·5H2O, prvi put je nađen u Toskani, a ime je dobio po rudniku u Italiji gdje je pronađen. Inače Sv. Barbare se poštuje kao zaštitnica rudara.

Otkriće rijetkog minerala željeza u zubima ovog morskog bića koje jede alge nadahnulo je stvaranje  novog materijala za  3D printere koji su jaki, postojani - ali i veoma lagani. 

Naučnici su analizirali zube mekušca Cryptochiton stelleri koristeći niz naprednih tehnika snimanja. Neočekivano su otkrili nanočestice santabarbaraita, minerala željeza koji je prije bio primijećen samo u stijenama. Istraživači sugeriraju da bi ove čestice mogle ojačati zube bez dodavanja velike težine.

Cryptochiton stelleri izgledom podsjeća ljude na mesni hljeb zbog crvenkasto-smeđeg tijela, pa je tako i dobio ime. Može narasti i oko 30 centimetara. Međutim, skromna vanjština ovog stvora krije nekoliko desetaka redova oštrih zuba, koji su izgrađeni od santabarbaraita i spadaju u najtvrđe tvari u prirodi. 

Cryptochiton stelleri By Jerry Kirkhart 



Mekušac se hrani stružući ove zube poput rašpe uz stijene prekrivene algama koje  su mu glavna hrana. Ovo je prvi i za sad jedini organizam koji sadrži santabarbarait.

Naučnici su potom uspjeli dizajnirati tinte za 3D print nadahnute sastavom zuba C. stelleri. Ovaj materijal je korišten za izradu snažnih, laganih materijala koji se razlikuju u tvrdoći i krutosti, a mogli bi naći primjenu u poljima poput meke robotike. 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više