Quantum of Science

Ljudi su oduševljeni time da su preliminarni rezultati efikasnosti Pfizer/BioNTech vakcine protiv COVID-19 dobri i, kako se navodi, da ova vakcina pruža oko 90% zaštitu. Međutim, ja smatram da je rano za hype i da ova vakcina potencijalno ima nekoliko mana te stvari koje još ne znamo o njoj. Interesantno je istaći da Pfizer/BioNTech vakcina nije bila vakcina koja se finansirala iz warp-speed projekta, njima je obećano da će dobiti neka sredstva kada isporuče vakcinu. Pfizer razvija ovu vakcinu s njemačkom biotehnološkom kompanijom BioNTech, koja je osnovana 2008. Osnovao ju je imunolog tursko-njemačkog porijekla Uğur Şahin s Christopherom Huberom i Özlem Türeci, koja se smatra jednom od pionira imunoterapije raka.  Radi o mRNA tj. iRNK vakcini, koja se zasniva na tehnologiji koju koristi i američka kompanija Moderna. Ovo je prvi put u istoriji da se stvaraju takve vakcine - nikad prije nismo imali ovaj tip vakcina, nikada nisu prije bile odobrene vakcine koje funkcionišu preko...

Mediji su obavijestili da je kliničko ispitivanja u Fazi III (kasna faza ispitivanja) vakcine nazvane AZD1222 koju razvijaju zajedno farmaceutski div AstraZeneca i Univerzitet Oxford zaustavljeno jer je jedna osoba koja je učestvovala u ispitivanju dobila ozbiljnu reakciju. Kod te osobe je utvrđen transferzalni mijelitis , odnosno upala kičmene moždine, koja često može biti potaknuta virusnim infekcijama. AstraZeneca/Oxford vakcina je jedna od onih par u koje su uprte oči svijeta, jer je ovo jedna od par vakcina koje su u najvišim stadijima ispitivanja te tako i najbliži kandidat za konačnu vakcinu protiv COVID-19. Već sam nekoliko puta pisala o dizajnu ove vakcine - radi se o adenovirusnom vektoru, sačinjenom od jednog adenovirusa koji nije opasan za ljude, inficira čimpanze i dijela virusa SARS-CoV-2 koji izaziva imunološku reakciju. Ima još nekoliko vakcina sličnog dizajna, uključujući rusku Gamaleja vakcinu i kinesku Cansino vakcinu. Više o vakcinama i vakcinama baziranim na adeno...

U nekoliko stotina vakcina koje se širom svijeta razvijaju kako bi se stalo ukraj požaru pandemije koja hara svijetom, postoji nekoliko vakcina koje koriste virusne vektore. Neke od njih koriste nereplicirajuće virusne vektore bazirane na adenovirusu. Dvije takve vakcine su vrlo često spominjane u kontekstu prvih vakcina protiv COVID-19: radi se o UK vakcini koju razvijaju Univerzitet Oksford s AstraZeneca i ruska vakcina koju razvija Institut Gamaleja s Ministarstvom odbrane Ruske Federacije. Vakcine bazirane na adenovirusu nisu novost - već se probalo s HIV vakcinom baziranom na ovom virusu, ali ta vakcina nije bila toliko uspješna. No, ako ovako dizajnirana vakcina nije bila efikasna protiv HIV, ne mora značiti da neće biti efikasna za SARS-CoV-2.  Najjednostavnije rečeno, vakcine bazirane na adenovirusu koriste određene tipove adenovirusa kao transportno sredstvo za neki antigen koji će kod vakcinisane osobe izazvati imuni odgovor, stvaranje antitijela na virus SARS-CoV-2 u ovo...

  Koalicija za inovacije spremnosti za epidemiju (eng. Coalition for Epidemic Preparedness Innovations/CEPI) sarađuje s globalnim zdravstvenim institucijama i proizvođačima vakcina te daje podršku razvoju vakcine protiv COVID-19. Oni ujedino i kontinuirano održavaju pregled situacije u svijetu vezano za razvoj ove vakcine. Baza podataka CEPI uključuje programe razvoja vakcina prijavljenih putem vjerodostojnog i stalno ažuriranog popisa Svjetske zdravstvene organizacije. Na dan 8. decembar 2020. bilo je 214 vakcina *  koje bi bile kandidati za vakcinu protiv infekcije COVID-19. Trenutno (podaci od 8. decembar2020.), 52   vakcine  se nalaze u različitim fazama kliničkih studija, od I do III faze ispitivanja sigurnosti i efikasnosti na ljudima. One su u fazi randomiziranih, dvostruko slijepih, placebo-kontrolisanih studija, što predstavlja najviši nivo kontrole i dizajna studija gdje se minimizira učinak ljudske greške, pristrasnosti i prate rezultati gru...