Quantum of Science

Već smo rekli da je jedro ili nukleus stanice dio stanice koji se može vidjeti pod mikroskopom kao region okruglastog oblika i nešto jače obojen od ostatka stanice. Stanice se, radi lakšeg praćenja, prije gledanja na mikroskop obično boje jednom posebnom bojom, a jedro se boji bolje nego ostatak stanice. Stanice obično imaju po jedno jedro, ali postoje i stanične strukture koje imaju više jedara, poput stanica poprečno-prugasth mišića, ali i one bez jedra, kakva su crvena krvna zrnca. U jedru postoji i struktura koja se zove jedarce ili nukleolus . Također smo rekli da je jedro kontrolni centar stanice. Međutim, šta znači kontrolni centar i šta on to kontroliše? Kontrolni centar našeg tijela je centralni nervni sistem, naročito mozak. To je sistem koji reaguje na podražaje okoline i daje neku vrstu naredbe organizmu kako da reaguje. Međutim, stanice nema ni nervni sistem niti mozak. Istovremeno, u stanici postoji mnogo različitih organela koje obavljaju neku funkciju i ...

Primijetila sam da ljude zbunjuju neke stvari u genetičkim strukturama: ako je DNK nasljedni materijal, šta su onda hromosomi? Ljudima tek što je ušao u uho termin gen, a već se javio novi - genom... a šta je to proteom, transkriptom? Aleli? Egzoni, introni, transposoni. Neka ovaj tekst bude samo kratki, "džepni" rječnik nekoliko osnovnih pojmova iz genetike. Tih pojmova ima veoma velik broj, pa ću ovdje izdvojiti samo one koji dolaze do ušiju šire publike. O vaj kratki rječnik nije nastao sa intencijom da to bude stručni rječnik svih pojmova iz genetike, nego je namijenjen učenicima i laicima te su stoga pojmovi objašnjeni što je moguće jednostavnije. Aminokiseline: organske molekule koje čine proteine. Postoji 20 aminokiselina koje izgrađuju proteine. Nizanjem aminokiselina jedne iza druge, pri čemu se one spajaju peptidnom vezom, nastaje dugačka molekule (polimer) koju zovemo protein (bjelančevina). Osobine različitih proteina te oblik molekule proteina ovise o ...

Šta je zajedničko mutacijama i modifikacijama? Ništa. Osim što obje riječi počinju na „M“.  Mutacije su nasljedne promjen e u genetičkom materijalu. To znači da se mogu prenijeti sa roditelja na potomke. Kada se ćelije dijele, dijeli se i DNK. Polulanci DNK se rastave i onda svaki lanac, uz pomoć naročitih enzima rekonstruiše svoju drugu polovinu. Tako svaka ćelija nastala diobom dobije niti DNK kakve su bile u početnoj ćeliji koja se dijelila. Međutim, tu i tamo, polulanci DNK se ne rekonstruišu kako treba, nego se dogodi neka greška. Jedna azotna baza se preskoči, jedna baza se ubaci ili se baze zamijene. Zamislite to kao neku vrstu štamparskih greški u knjizi. Ove mutacije nazivamo genskim. Primjer za genske mutacije je distrofija, degenerativna bolest mišića zbog koje bolesnici ostaju prikovani za invalidska kolica. Međutim, postoje i hromosomske mutacije. Kod takvih mutacija dolazi do promjene broja hromosoma ili se mijenja struktura hromosoma. Dio hromosoma...