Quantum of Science

Izvor: Pixabay Bojan Šošić, dipl. psiholog, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; član Stručnog odbora Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK „Feniks“ i član Društva "Nauka i svijet". Razgovarala: Jelena Kalinić Krajem 2019. godine u Kini su zabilježeni prvi slučajevi zaraze virusom za koji se ispostavilo da spada u grupu koronavirusa te da, kao i njegovi „srodnici“ koji su se pojavili od 2002. godine, SARS i MERS, potencijalno izaziva teški akutni respiratorni sindrom (eng. SARS – Severe Acute Respiratory Syndrome). Virus je tako nazvan SARS-CoV-2 , a bolest prema godini kada se javila nazvana COVID-19 (eng. Coronavirus disease – 19). Ovaj virus spada u grupu tzv. RNK virusa i jednostavnost u njihovoj građi povećava vjerovatnoću mutiranja, odnosno javljanja u obliku koji do sada nije postojao. Prema raspoloživim genetičkim nalazima, genske sekvence

Žene u nauci i tehnologiji Margaret Hamilton je  američka programerka, inženjerka i preduzetnica. Bila je direktorica MIT Instrumentation Laboratory, koja je razvila softver za NASA-in Apollo program. Rođena je kao  Margaret Elaine Heafield   17. avgusta 1936. u mjestu Paoli, savezna država Indijana. U nekoliko intervjua je spomenula kako je uvijek bila zainteresirana za matematiku, još kao dijete i da nije voljela učiti napamet, voljela je shvatiti zašto i kako nešto funkcioniše Pedestih godina prošlog vijeka kompjutersko programiranje je još bilo u povojima i Margaretini počeci u nauci su vezani za polje apstraktne matematike i meteorologije, nešto kasnije.  1958. dobija dodiplomsku diplomu matematike i udaje se za  Jamesa Coxa Hamiltona . Stopira svoje diplomske studije i počinje raditi kao programer pri  Massachusetts Institute of Technology ( MIT) kako bi uzdržavala muža dok on studira pravo na Harvardu. Nije htjela biti još jedna supruga harvardskog pravnika-advok

O mitohondrijima obično učimo da su to "energetska postrojenja" stanica, vrlo važne organele za disanje, Ali, oni imaju i neke druge, tajne aktivnosti kojih tek sad postajemo svjesni. Recimo, djeluju i tako što aktiviraju nuklearnu DNK da se započne proces popravljanja ukoliko je doško do oštećenja. Mitohondriji, imaju i DNK različitu od one u nukleusu stanice, koja je bliža po strukturi bakterijskoj DNK, koja je u stanju upozorit ukelarnu/jedarnu DNK da nešto nije kako treba.  Kako bi istražili kako mitohondrije komuniciraju s jedrom, Gerald Shadel iz Instituta Salk za u La Jolli, Kalifornija, i njegove kolege dozirali su stanice s doksorubicinom, lijekom protiv raka, koji oštećuje DNK. Mitohondrijalna DNK je upozorila jedarnu (nuklearnu) DNK, što je aktiviralo stanični "protokol" za popravak. Tim je izmijenio stanice melanoma kako bi potaknuo njihove mitohondrije da oslobode više DNK. Kad su ove stanice implantirane u miševe, proizveli su tumor

Mnogi strahuju od mašinskog učenja i pojave umjetne inteligencije, ali, za sad, dostignuća u ovom polju pokazuju se korisnim za ljude. Nedavno je pionirska metoda mašinskog učenja identifikovala nekoliko novih potencijanih antibiotika iz skupa od preko 100 miliona molekula. Neke od ovih molekula djeluju protiv bakterije koja uzrokuje tuberkulozu, dok su druge efikasne i za rezistentne infekcije i sojeve bakterija s kojima se danas ne možemo boriti. Jednu od tih molekula naučnici su nazvali halicin, u čast fiktivnom kompjuteru HAL 9000 iz filma „2001: Odiseja u svemiru“. Tim, koji su predvodili biolog Jim Collins sa MIT i Jonathan Stokes sa MIT i Harvarda , u februaru 2020. je objavio rad u časopisu Cell pod naslovom " A Deep Learning Approach to Antibiotic Discovery"  u kojem pokazuju rezultate rada na mogućnostima da deep learning i machine learning modeli predviđaju antibiotsku aktivnost molekula, bez ljudskog inputa. Iz Colinsonovog tima naglašavaju kako se ovaj m

Mislili ste da je jedna crna rupa u središtu galaksije strašna? Mislili ste da u središtu svih galaksija postoji samo po jedna crna rupa? Nije vam dovoljan egzistencijalni horor spoznaje da ove čudovišta postoje? E, sad naučnici kažu kako imaju dokaze da negdje postoje i bande crnih rupa.  Supermasivne crne rupe, koje se nalaze u jezgri mnogih galaksija, izbacuju zrake plazme koje putuju brzinom svjetlosti. Opservacije radio-signala iz ovih mlazeva pokazuju da mlazovi nisu savršeno ravni, ali izgledaju kao da osciliraju. To bi moglo biti uzrokovano ili brzim okretanjem crne rupe, koje zakrivljuju prostor i vrijeme, ili zbog prisustva dvije crne rupe koje kruže jedna oko druge. Jacques Roland sa Sorbonne i njegove kolege koristili su podatke iz radioteleskopa kako bi pobliže proučili mlazeve iz izvora poznatog kao 2201 + 315, a koji je udaljen otprilike 1,46 milijardi parseka (4,76 milijardi svjetlosnih godina). Naučnici su proučavali neobične promjene u mlazu i zaključil

Source: Vikings t Show, screenshot Oni Vikinzi  koji su doživjeli do odrasle dobi, zasigurno su imali mnogo problema sa zubima.  Naučnici  koji  se bave istraživanjem kostiju Vikinga, otkrili su znakove inficiranih desni i istrošene kutnjake, a nova otkrića pokazuju da su Vikinzi imali još jedan problem: karijes. Nekako mislimo da su ljudi prije hiljadu i više godine godina imali bolje zube jer nisu imali slatkiše - međutim, to su bajke za malu djecu. Naši preci, ne samo Vikinzi, imali su užasne probleme sa zubima i mnogo su patili zbog toga, kao da im bolesti, ratovi i gladi nisu bili dovoljna patnja.  Da bi razumjela oralno zdravlje Vikinga, Carolina Bertilsson sa Univerziteta u Geteborgu, Švedska i njen tim pregledali su čeljusti i zube 18 vikinških muškaraca i žena, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u groblja Kopparsvik iz 10. vijeka (900.-1050. godina n.e.) na švedskom otoku Gotland - i pronašli da samo četiri jedinke nisu imale karijes. Prevalencija propadanja zu