Postovi

Prikazivanje postova s oznakom virusi

Broj tipova virusa u oceanima znatno veći nego što se ranije mislilo

Slika
Da, virusi su svuda oko nas - u tlu, u vodi, u zraku. Obično ne mislimo na njih, osim do trenutka kada nas inficiraju i naprave neki problem ili nam se, poput virusa herpesa, akitviraju, ako smo bili zaraženi. I - obično ih doživljamo isključivo kao patogene, dok ima i virusa na koje ne reagujemo. Također, neki virusi su postali i dio našeg genoma, poput endogenih retrovirusa.  Čak i kada se kupamo u moru - oko nas su virusi. Ne, ne mislim vas plašiti prije ljetovanja na moru, ali ipak je zanimljivo da čujete: kada progutate nešto morske vode, progutali ste količinu virusa koja brojčano odgovara populaciji Evrope! I to vas ne treba brinuti - zapravo velika većina ovih virusa nije infektivna po ljude, ali imaju značajnu ulogu u regulaciji ekosistema mora i oceana te ciklusu ugljika.  Međutim, veoma je teško bilo procijeniti koliko se tipova virusa nalazi u oceanima.  2015. su se pojavile procjene da ih ima negdje iznad 5000 vrsta...zatim se broj povećao na ...

Nanospužve koje upijaju virus i neutrališu ga

Slika
Proizvođači lijekova traže nanotehnologije za nove načine suzbijanja virusa, uključujući SARS-CoV-2.  Antivirusni nanomaterijali mogu inkapsulirati viruse u origami,u svojevrsne DNK kaveze, upiti ih nanospužvama ii ciljati na lipidnu membranu envelopu virusa, koja okružuje određene vrste virusa. Ne zaboravimo da se vakcine Pfizer-BioNtech i Moderna oslanjaju  na lipidne nanočestice za prenos RNK u stanice, ali ove nove tehnologije nadmašuju te nanočestice. Recimo, nanospužve bi mogle biti efikasna mjera protiv virusa SARS-CoV-2.  Dvije vrste staničnih nanospužvica izrađene su od plazma membrana izvedenih iz epitelnih stanica ljudskih pluća tip II ili humanih makrofaga. Ove nanospužve pokazuju iste proteinske receptore koje SARS-CoV-2 zahtijeva za ulazak u stanicu, recimo ACE2.  Sredinu nanospužve čini neki polimer, a sama spužbva upija virus, tj. on se u ,,neznanju" kači na receptore ove čestice koji podražavaju pravu membranu s receptorima, umjesto stanice. Jednosta...

Skriveni virusi naše krvi: anelovirusi

Slika
Pojedinac u krvi ima desetke do stotine varijanti jednog tipa DNK virusa, koji se može prenijeti s jedne osobe na drugu u darovanoj krvi. Dubinska analiza jedne porodice virusa pronađenih u ljudskoj krvi otkrila je veliku raznolikost ovih tipično bezopasnih anelovirusa i pokazala da je svaka osoba domaćin svoje jedinstvene zajednice rezidentnih virusa. Anelovirusi ( Anelloviridae , anello na italijanskom znači "prsten") su porodica virusa čestih kod kičmenjaka, koji imaju cirkularnu, jednolančanu DNK . Prisutni su zapravo kod većine ljudi, ali prolazimo bez simptoma infekcije jer izgleda da naš imunološki sistem represira ove viruse.  Nathan Yozwiak iz Ring Therapeutics, biotehnološke kompanije u Cambridgeu, Massachusetts, i njegove kolege su sekvencirali aneloviruse dobivene od davatelja krvi i od ljudi koji su primili transfuziju darovane krvi. Autori su analizirali virusnu DNK i pokazali da su se anelovirusi diverzificirali u mnogo više loza nego drugi virusi i porodice vi...

Da li je COVID-19 uzrokovan virusom ili možda bakterijom? Kako znamo da je virus u pitanju?

Slika
Virus SARS-CoV-2, Credit: AFP/NIH Koliko god se pretvarala da ne vidim, ne mogu da, a ne vidim kako se po društvenim mrežama i putem aplikacija kao Viber i WhatsApp dijele "obavijesti" da se u slučaju SARS-CoV-2 ne radi o virusu nego o bakterijskoj infekciji, jer se oboljelima daju antibiotici. Ova teza je pseudonaučna na više nivoa. Dakle, kako znamo da SARS-CoV-2 nije bakterija nego virus, kako se bakterije razlikuju od virusa i da li je opasnije da se radi o virusima ili bakteriji? Zašto i da li ljekari koriste antibiotike u liječenju bolesnika oboljelih od COVID-19? Dakle, čest uzrok bolesti su infekcije izazvane bakterijama ili one izazvane virusima. Postoje i bolesti, poput malarije, trihomonijaze, lišmanijaze i drugih koje su uzrokovane protozoama, te bolesti uzrokovane različitim višestaničnim parazitima. Postoje i bolesti izazvane rikecijama te one izazvane gljivicama. Primjeri bakterijskih bolesti su tuberkuloza, difterija, tifus, veliki kašalj,...

Čudne stvari koje smo imali prilike slušati u posljednje vrijeme

Slika
U toku trenutne epidemije COVID-19, izazvane virusom SARS-CoV-2, čuli smo i čitali niz dezinformacija. Da stvar bude gora, čak i eksperti koji su pričali o ovome, nisu koristili pravilnu terminologiju. Prečesto smo mogli čuti kako se izgovara i piše „genetski“, umjesto „genetički“, iako smo ovdje više puta upozorili kako je ovaj termin potpuno besmislen i ne znači ono što oni koji ga koriste misle da znači. Termin „genetski“ je pridjev na -ski koji dolazi od riječi „geneza“, u značenju „nastanak, nastajanje“, te ga nema smisla koristiti ukoliko govorimo o nečemu što se odnosi na nasljeđivanje osobina. Pridjev vezan za pojavu nasljeđivanja osobina treba glasiti „genetički“, jer dolazi od imenice „genetika“. Dakle, „genetički materijal“, „genetički modificirani organizmi“, „genetički testovi“ ili, pak „genetička metoda“. Sve ostalo je nesuvislo, pogrešno, ali se uporno koristi od grupa koje negiraju važnost biologije i biologa u društvu. Također, potpuno je nepravilno izgo...

Pluća - prirodno stanište nepoznatih virusa

Slika
Zemlja je jednostavno preplavljena različitim virusima, od kojih je samo jedan dio opasan po nas. Neki virusi su opasni za nas samo ako ih ima previše, a inače žive u nama, "k'o svi sredni". Nedavno istraživanje je pokazalo kako u oceanima ima znatno više - čak 12x više - tipova virusa nego što smo mislili.  Pluća zdravih ljudi "ugošćavaju" 19 novootkrivenih virusa, koji su prisutni u višim razinama u plućima kritično bolesnih ljudi. Frederic Bushman, Ronald Collman i njihove kolege s University of Pennsylvania u Philadelphija sekvencionirali su genetički materijal u tekućini prikupljenoj iz pluća donora  i identifikovali dva virusa koji imaju cirkularne genome. Tim je potom pregledao hiljade prethodno prikupljenih uzoraka - uključujući ljudsko tkivo i druge materijale, kao što je tlo - za slične genetske sekvence. U tim materijalima su pronađene sekvence novootkrivenih virusa, kao i 17 srodnih virusa. Naučnici su nazvali ovu novu grupu virus...

Virus-Meduza

Slika
Virus-Meduza, izvor: G. Yoshikawa  et al. / J. Virol.  (CC BY 4.0) Meduza, mitsko žensko čudovište - jedna od tri sestre Gorgone,  koju je ubio Persej, bila je kažnjena tako da njen pogled okamenjuje ljude. Prizor glave na kojoj su se vrtile zmije umjesto kose zasigurno nije nešto u šta biste se zaljubili.  Zamislite da zaista postoji biće, čudovište koje vas može okameniti. Ako ste ameba, vaši strahovi su sasvim realni. Jeste li ameba? Naučnici su otkrili čudovišni virus koji može pretvoriti amebe u  okamenjene ciste. Zaslužno, ovi-nano monstrumi su dobili naziv Medusavirus . Tim istraživača koji je predvodio Masaharu Takemure sa Univerziteta u Tokiju i Hiroyuki Ogata sa Univerziteta Kyoto izolirao je gigantski virus iz uzorka blata i mrtvog lišća sakupljenog sa jednog termalnog izvora u Japanu. Znanstvenici su pomiješali virus sa uzorkom koji je sadravap amebe vrste   Acanthamoeba castellanii . Virus je inficirao amebe i repli...

Otrov i antiotrov: neandertalci, virusi i otpornost na infekcije

Slika
Autor ilustracije: Claire Scully Neandertalci su misteriozno nestali prije otprilike 40 000 godina, ali ne prije nego što su podijelili svoju DNK sa jednom srodnom vrstom-podvrstom ljudi: nama.  Možda se 2-3% gena koje smo naslijedili od neandertalaca (ako dolazimo iz Azije ili Evrope) čini malo, ali je za opstanak ljudskog roda bilo veoma važno. Već sam pisala o tome kako smo neke karakteristike imunog sistema nasljedili od ovih rođaka , a naučnici još kopaju po genomima i pokušavaju razumjeti naš odnos sa Neandertalcima.  Neandertalce su mogli zaraziti isti virusi koji inficiraju i nas, ali su nam rođe prenijele gene koji nam pomažu da se izborimo sa virusima. David Enard sa Univerziteta Arizona u Tucsonu i Dmitri Petrov sa Univerziteta Stanford su tražili neandertalsku DNK u regionima genoma modernih ljudi koji kodiraju proteine koji nas štite od virusa. Zapravo, pronašli su više neandertalske DNK upravo u regionima zaduženim za sintezu tvari koje se bo...

Virusi u zatvoru

Slika
Vaccinia virus, TEM, SPL Borba ćelija i virusa je "borba neprestana". Čim jedna strana izmisli neki mehanizam na nadmudri onu drugu, ta druga evolira (za neko vrijeme, doduše) kako bi premostila taj mehanizam ili smislila nešto novo. Proučavajući mehanizme djelovanja vaccinia virusa,  "rođaka" virusa velikih boginja (variola vera) iz porodice Poxviridae , naučnici sa Francis Crick instituta u Londonu su otkrili nešto neobično: inficirane stanice privremeno mogu zarobiti virus u neku vrstu "zatvora". Rad je objavljen u časopisu Journal of Cell Biology u junu 2018. godine pod naslovom " Septins suppress the release of vaccinia virus from infected cells" .   godine   Nakon što ovaj tip virusa prodre u stanice i replicira se, virusne čestice izlaze iz inficiranih stanica tako što iskoriste neke komponenete same stanice i potaknu ih da formiraju neku vrsto repova-bušilica koji prodiru kroz stanicu iznutra prema vanjskoj sredini. T...

Nova pošast: Nipah virus

Slika
Leteće lisice, šišmiši iz roda Pteropus, prirodni rezervoar Nipah virusa Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na novu zoonozu koja eskalira, prijeteći da se pretvori u epidemiju. Nova bolest je u maju 2018. godine izazvala smrt 13 osoba u mjestu Perambra na jugu Indije. Radi se o Nipah virusu (NiV), iz grupe Henipavirusa , latinskog naziva Nipah henipavirus . Javlja se kod šišmiša iz roda Pteropus , a može prelaziti na domaće životinje, poput svinja i goveda, ali i na čovjeka. Evoluira brzo i već izaziva infekcije kod ljudi koje se mogu prenositi sa čovjeka na drugog čovjeka. NiV je, kao i većina virusa, dobio ime prema mjestu gdje je prvi put došlo do eskalacije epidemije. U slučaju Nipah virusa, to mjesto je   Kampung Sungai Nipah u   Maleziji, a virus je identificiran 1998. U tom specifičnom slučaju, virus je sa šišmiša prešao na svinje, a sa svinja na čovjeka. Kod jednog pacijenta je došlo do povratka bolesti 53 mjeseca nakon inicijalne...

Koliko dugo treba kuhati vodu da bismo ubili patogene?

Slika
Trenutno u Bosni i Hercegovina vlada panika: neki gradovi imaju stravične redukcije vode, uprkos tome što se nalaze u vodom bogatom području, a redukcije rezultiraju smanjenjem kvaliteta pijaće vode, dok u drugim gradovima postoji kontaminacija vode. Nažalost, ovo permanentno stanje približava barem dio stanovnika Bosne i Hercegovine onoj grupi od 2.5 milijardi stanovnika naše planete koji nemaju bazične sanitetske i higijenske uslove ( WHO/UN Global Analysis and Assessment of Sanitation and Drinking Water, 2014. Report ). Na stranu to što rukovodstvo ove nesretne države ima plan da je svrsta u zemlje Trećeg svijeta, gdje će njeni stanovnici obolijevati od difterije, kolere, enterokolitisa, žutice i moliti za čašu pitke vode, u datim uslovima je potrebno sačuvati živu glavu i zdravlje. Na internetu primjećujem rasprave o tome koliko dugo treba vodu kuhati, na kojoj temperaturi, da li na temperaturi ključanja ili na temperaturi nižoj od 100 °C  da bi se ubili potencijalni ...