Quantum of Science

(Tekst je prvobitno objavljen na Glasu Amerike ) Kineska nacionalna svemirska agencija je spustila sondu Chang'e 4 na udaljenu stranu Mjeseca. Ovo je za mnoge bilo veliko čudo, ali ako pratimo razvoj kineske nauke u posljednjoj dekadi, to je zapravo očekivan razvoj događaja.  Svijet je obišla vijest kako je Kineska nacionalna svemirska administracija (China National Space Agency, CNSA), taj pandan NASA-e, spustila robotiziranu sondu Chang'e 4 i rover Yutu 2 na udaljenu stranu Mjeseca. Ovo je za mnoge bilo veliko iznanađenje, ali treba primijetiti da ove dvije naprave imaju iza sebe brojeve koji označavaju da to nisu prvi kineski poduhvati u svemiru. U sklopu ovog projekta su niknule i prve biljke na Mjesecu i to klijanci uročnjaka ( Arabidopsis ), ali su nažalost brzo nastradali jer misija nije bila opremljena grijačima te su se biljke smrzle još u prvoj lunarnoj noći. Ipak, ovo je znak da bi, uz modifikaciju sonde i više resursa, bilo moguće nešto uzgajati na Mjese

Tamo negdje gore, postojala je zvijezda koja je odbijala umrijeti. Bila je tako tvrdoglava da je sama njena eksplozija - naučnicima poznata kao supernova - trajala mnogo duže nego kod zvijezde koje su "ćutke" prihvatale svoju smrt.  Produžena eksplozija ove zvijezde trajala je više od tri godine, što je oko deset puta više od tipičnog trajanja eksplozije supernove. Naravno, kada pričamo o ovoj zvijezdi i supernovi, jasno da uvijek mislimo na prošlo vrijeme jer je ova zvijezda tj. supernova udaljena od nas oko 509 miliona svjetlosnih godina. Nazvana je iPTF14hls i njena eksplozija je trajala oko 100 dana prije nego se pretvorila u nebulu. Sada je naučnici zovu "zombi-zvijezda" jer je živjela tako dugo nakon "smrti". Supernove su brutalne, jake eksplozije zvijezda koje umiru i pri kojima se oslobađa mnogo energije. Većina zvijezda koje postanu supernove eksplodiraju u jednom naletu koji traje oko 100 dana. No, 2017. astronomi su najavili o

Više puta sam ovdje pisala o tome kako je kvalitetan i kvantitativno dobar san važan za naš organizam, pogotovo mozak. I o tome kako i živa bića koja nemaju mozak moraju spavati kako bi obnovili nervni sistem . Ovaj put, naučnici u radu objavljenom nedavno u Nature daju prilično uvjerljive dokaze da postoji tajna veza zbog koje bi nam nedostak sna mogao začepiti krvne sudove.  U radu objavljenom 13. februara 2019. pod nazivom " Sleep modulates haematopoiesis and protects against atherosclerosis" pokazano je kako je san izuzetno važan mehanizam za regulaciju stvaranja posebnih stanica imunog sistema uključenih u stvaranje aterosklerotičnih naslaga. Stanice bijele krvne loze , zvane monociti, ali i neutrofili, dolaze na mjesta u krvnim sudovima u kojima se stvaraju nakupine masnoća. Međutim, ove stanice ne doprinose oslobađanju od plaka nego zapravo još više doprinose začepljenju. Naučnici sa Harvard Medical School i  Massachusetts General Hospital  u Bostonu

Naučnici su proširili abecedu života za još 4 slova. Molekula dezoksiribonukleinske kiseline koja sadrži ova nova 4 slova i 4 već poznata slova, ima vrlo zanimljiv naziv – „ hachimoji “ DNK i nastala je u laboratorijama konzorcijuma na čijem je čelu stajao Steven Benner iz Fondacije za primijenjenu molekularnu evoluciju (Foundation for Applied Molecular Evolution) iz Alachua u Floridi. Sam naziv hachimoji dolazi od japanskih riječi koje označavaju broj osam i u prevodu to bi značilo otprilike „jezik sa osam slova“. Šta su to „slova“ DNK? DNK koju mi poznajemo kao genetički kod živih organizama na Zemlji, sadrži svega 4 „slova“, što su zapravo početna slova nukleinskih baza adenina, gvanina (guanina), citozina i timina – A, G, C i T. Ove molekule se labavo spajaju i to tako da se mogu spajati samo adenin i timin te gvanin i citozin. Kako je molekula DNK dvostruka spirala, tako imamo slijedove ovih manjih molekula koji su njeni sastavni dijelovi-A, G, C i T sa obje stran

U Sarajevu, i ne samo u Sarajevu, nego u gotovo svim gradovima Bosne i Hercegovine , vrlo je teško proći bilo kojom ulicom, čak i onim u naseljima, a da ne vidite neki tzv. „nargila-bar“, „shisha“ ili „hookah-bar“. Ponegdje ćete vidjeti ovakva mjesta nanizana jedna do drugih, sa privlačnim imenima, interijerima koji ili imitiraju istočnu tradiciju, odakle nargila i dolazi, ili uređena vrlo moderno. Dok se jedni nadaju da je ovo tek prolazna pomodnost, sve više i više ovakvih „barova“ se otvara i trendu se ne nazire kraj. Međutim, ova „zabava“ itetkako šteti zdravlju i razvoju mladih, čak više od običnih cigareta. Nargila je naprava pomoću koje se može udisati duhanski dim, ili, još češće, aromatizirani duhanski dim, koji prolazi kroz vodu. Privlačnost vjerovatno leži upravo u postojanju velikog broja aroma, te je ovaj dim manje neugodan od dima cigareta. Također, nargila se dijeli, pa je to jedna vrsta socijalnog povezivanja, dijeljenja nečega (pa još nečega što roditelji ne o

Da je majčino mlijeko najbolja prehrana za bebe, to već znamo. No i tu ima razlika. Izgleda da mlijeko koje dijete sisa direktno iz grudi i ono koje majke ispumpaju pa daju poslije, nije isto, barem po kvaliteti mikroflore, sugerira nova studija, objavljena u Cell Host Microbe 13. februara 2019. pod naslovom " C omposition and Variation of the Human Milk Microbiota Are Influenced by Maternal and Early-Life Factors". Ljudsko mlijeko obiluje raznolikom populacijom mikroba, od kojih se neki mogu nastaniti u djetetovom probavnom sistemu. Upravo je to još jedan od razloga za dojenje - u majčinom mlijeku se nalaze tzv. "dobre bakterije" koje kolonizirau digestivni sistem djeteta, naročito debelo crijevo i pomažu pravilnu probavu.  Tim Meghan Azad sa Instituta za istraživanje Dječje bolnice u Manitobi, ispitao je koji to faktori utječu na  kompoziciju mikrobne flore majčinog mlijeka. Oni su proučavali  podatke 393 parova majke i bebe. Neke od majki su do

Naučnicima i medijima su puna usta CRISPR-Cas9 tehnologije. Praktično nema dana a da se ona ne spomene.  Postala je omiljen alat u editovanju gena jer jer prilično laka za upotrebu - napravite sekvencu koja je "vodič" za enzim Cas9 čija je uloga da baš na tom mjestu izreže DNK.  Njenu preciznost bismo mogli slikovito uporediti sa preciznošću nekog hipotetičkog lektora koji velikom brzinom može naći jednu jedinu slovnu grešku u zbirci od 46 enciklopedija. 46 enciklopedija su metafora za naših 46 hromosoma tj. 23 para hromosoma.   CRISPR je akronim za Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats i izgovara se “krisper”. Ove sekvence DNK se nalaze u grupama, "jatima" (clustered), između njih se, u pravilnim ponavljanjima, nalaze neke druge sekvence (koje su porijeklom od virusa koji su "zaražavali" bakterije) i koje su palindromske, što bi značilo da imaju istu sekvencu ako se čitaju odozada, nešto kao "Ana voli Milovana". 

Svima su nam usta puna CRISPR-Cas 9 tehnologije i njenih mogućnosti, međutim, mali problem je to što ovaj sistem može izrezati genom na mjestima na kojima ne želimo. Ponovimo - CRISPR je bakterijski enzim koji služi nekim bakterijama za izrezivanja stranog-virusnog genoma koji ih inficira, ali se u nauci koristi i za  modificiranje genoma drugih organizama . Enzim Cas9 prirodno siječe DNA na ciljanim mjestima, vođen kratkim "CRISPR" sekvencama. Ipak, ovaj sistem je potrebno još "krotiti" kako bi nas "slušao" i ne bi pravio greške.  David Savage sa Univerziteta Berkeley u Kaliforniji i njegove kolege  su dodali jednu vrstu "prekidača" za aktivaciju CRISPR-Cas 9 sistema. Okidač zapravo pomaže proteazama, jednoj klasi  enzima koji razlažu proteine na mjestu peptidne veze, da aktiviraju enzim Cas9. Ne zaboravimo- enzimi su proteini. Tim je zapravo spojio dva kraja enzima Cas9 tako da je ovaj enzim postao neaktivan. Sve dok ga proteaza

Već sam jednom najavljivala gradnju super-sudarača čestica. Elem, počinje. CERN je nedavno predstavio plan izgradnje novog akceleratora čestica koji će biti oko 4 puta duži u obimu od Velikog hadronskog sudarača (Large Hadron Collider, LHC) koji je dug 27 kilometara i trenutno je najveći svjetski sudarač. Novi akcelerator bi trebao biti i 6x snažniji. CERN, evropska laboratorija za fiziku čestica u blizini Ženeve, Švicarska, opisao je plan u tehničkom izvještaju objavljenom 15. januara. Već neko vrijeme se zna da CERN želi graditi veći sudarač, ali nisu bili poznati detalji tehničke izvedbe i performanse novog projekta. Međutim, treba biti oprezan kada se govori o ovom projektu, jer se svi ne slažu oko toga da je novi, veći sudarač dobra investicija.  Dokument nudi nekoliko idejnih rješenja za akcelerator koji se, bar za sada, zove Budući kružni sudarač (Future Circular Collider, FCC) u kojem bi se mogle dešavati različite vrste sudara tj. sudari na različitim energijam

Mikrobi koji žive u plućima mogu potaknuti rast tumora pokretanjem upale, pokazala su istraživanja na miševima. U radu objavljenom 2019. u časopisu Cell pod nazivom " Commensal Microbiota Promote Lung Cancer Development via γδ T Cells " pokazano je kako komensalne bakterije u plućima podstiču aktivaciju određenih T stanica, koje, sa svoje strane, promoviraju infiltraciju neutrofila i upalnu reakciju koja podstiče rast tumora. Rak pluća i prije je povezivan je s upalom, ali detalji tog povezivanja bili su nejasni. Kako bi  se to istražilo, Tyler Jacks sa Massachusetts Institute of Technology  (MIT) u Cambridgeu (SAD) i njegove kolege proučavali su miševe koji su genetički modificirani da razviju tumore slične adenokarcinomu pluća, što je vrlo čest oblik raka pluća kod ljudi  Naučnici su otkrili da se vrste plućnih mikroba, kao i njihova brojnost, razlikuju između miševa sa tumorimai miševa bez raka. Mikrobi u miševima koji imaju tumore potaknuli su razine ga