Rezistencija na antibiotike: druidski antibiotik iz blata

Rezistencija na antibiotike je sve veći problem u medicini. Zbog različitih razloga došlo je do stvaranja sojeva bakterija na koje tradicionalni antibiotici ne djeluju. Zato naučnici pokušavaju pronaći antibiotike na koje ovi patogeni nisu razvili otpornost. Možda je ljekovito tlo iz Sjeverne Irske, koje su kao lijek koristili još i drevni drudi, jedan od ključeva borbe za ovom opasnošću.

Vrlo često se za lijekove narodne medicine ispostavi da su tek bapske priče i da nisu efikasni. Međutim, naučnici ne odbacuju mogućnost da se iza nekog preparata koji se tradicionalno koristio u narodnoj medicini ipak krije određen efikasan mehanizam djelovanja. Kora vrbe, koja se stoljećima koristila za liječenje, sadrži salicilnu kiselinu, koja je hemijski vrlo bliska acetilsalicilnoj kiselini – nadaleko poznatom aspirinu.

Tako se jedan tip tla iz područja mjesta Boho u Sjevernoj Irskoj vijekovima koristio kao ljekoviti blatnjavi oblog za rane, a naučnici sa velškog Swansea univerziteta su, istražujući sastav ovog tla, došli do zaključka kako je ova priča utemeljena. Naime, u tlu su pronašli jedan, do sada nepoznat, soj bakterija koji su imenovali Streptomyces sp. myrophorea i ove bakterije su možda ključ borbe protiv nekih antibiotik-rezistentnih bakterija. Ovo tlo su koristili još i drevni druidi, prije 1500 godina, za liječenje zubobolje i infekcija, a postoje jake indicije da je u istu svrhu tlo korišteno i u neolitu, prije 4000 godina.

Pojava sojeva bakterija koji su rezistetni na antibiotike predstavlja jedan od najvećih globalnih problema današnjice. Antibiotici su klasa lijekova koji različitim mehanizmima djelovanja ubijaju patogene bakterije i terminiraju njihovu diobu. Međutim, neke bakterije su se u posljednjih 50-tak godina razvile tako da nama danas poznati antibiotici više ne mogu djelovati na njih. Mi smo dobrim dijelom krivi za ovaj problem: prekomjerna upotreba antibiotika, vrlo često bez indikacije postojanja bakterijske infekcije, te nepravilna upotreba antibiotika, ali i njihova intenzivna upotreba u poljoprivredi, doveli su do ovoga.

Dodaj naslov

Ako uzimamo antibiotike ukoliko imamo virusnu infekciju, antibiotici nam neće pomoći jer ne mogu djelovati na viruse, ali će djelovati na bakterije koje možda imamo u sebi. Također, ako se ne pridržavamo tačno uputstava terapije određenim antibiotikom, i prije vremena prekinemo terapiju samo zato što se osjećamo bolje, vrlo je vjerovatno da nismo ubili sve bakterije, nego smo ih samo izložili nedovoljnoj količini antibiotika. Tako bakterije mogu preživjeti i one koje prežive vjerovatno su stekle mutaciju koja im je pružila otpornost na lijek. Također i antibiotici u poljoprivredi, naročito stočarstvu i peradarstvu, mogu bakterije izložiti malim količinama lijeka – dovoljnim da one, mehanizmima evolucije, steknu rezistenciju, a nedovoljne da unište bakterije.

Istorijski razvo i otkrivanje antibiotika. U zadnjih nekoliko decenija nije otkriven nijedan novi antibiotik

2014. godine lord Jim O'Neill i njegov tim su objavili procjenu da bi rezistencija na antibiotike do 2050. godine mogla ubiti oko 10 miliona ljudi. Upravo je ovaj podatak jedan od najcitiranijih brojeva vezano za ovaj problem i, ako ozbiljno ne shvatimo ovu prijetnju, mogao bi se obistiniti. Samo u Evropi, od infekcija uzrokovanih antibiotik-rezistetnim sojevima bi moglo umrijeti oko 1.3 miliona ljudi.

AMR-antibiotic resistence kao uzrok smrti 10 milona ljudi u svijetu do 2050

Šest vrsta bakterija kod kojih su neki sojevi razvili rezistenciju na antibiotike predstavlja najveću prijetnju čovječanstvu, a obuhvaćene su akronimom ESKAPE. Radi se o bakterijama Enterococcus faecium, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i Enterobacter. Međutim, javljaju se i neki drugi patogeni, poput izazivača tuberkuloze i gonoreje, koji postaju rezistentni.

Međutim , ono što je interesantno u radu o spomenutoj bakteriji iz tla, objavljenom u Frontiers in Microbiology jeste to da ova bakterija sprječava rast čak 4 od 6 vrsta bakterija iz ESKAPE grupe, uključujući Klebsiellu pneumoniae, meticilin-rezistetni Staphylococcus aureus (MRSA) te vankomicin-rezistetni Enterococcus faecium (VRE).

Mehanizam djelovanja novootkrivenog soja još nije poznat, ali vjerovatno je da ova bakterija luči hemikalije koje ometaju diobu ili metabolizam patogenih sojeva kroz mehanizam kompeticije. U izjavi za medije, dr Gerry Quinn, član tima koji je istraživao ljekovita svojstva irskog tla, kaže kako će se tim sada usredotočiti na izoliranje i identifikaciju supstanci sa antibiotskim djelovanjem.

Ovaj tekst je prvi put objavljen na Glas Amerike.