Quantum of Science

Mars, Credit: Steve Lee, Univ. Colorado/Jim Bell, Cornell Univ./Mike Wolff, SSI/NASA Astronomi su potvrdili postojanje velikog slanog jezera ispod leda na Marsovom južnom polu - i ne samo to: pokazali su postojanje još tri jezera. Otkriće je napravljeno pomoću podataka radara s svemirske letjelice koja orbitira oko Marsa, Mars Express, Evropske svemirske agencije(ESA). Ovo otkriće je zasnovano na dokazima prikupljenim prije dvije godine o postojanju tekuće vode na "crvenoj planeti".  Najveće, središnje jezero mjeri 30 kilometara u širini, a okruženo je s 3 manja jezera, od kojih je svako široko nekoliko kilometara. Jezera se prostiru na površini od oko 75 000 kvadratnih kilometara (poređenja radi, površina Irske je oko 70 000, a Srbije oko 77 000 kvadratnih kilometara).  U subglacijalnim jezerima na mjestima kao što je Antarktik, postoji život, no to ne mora značiti da bi mikroorganizama moglo biti u Marsovim subglacijalnim jezerima jer su ona isuviše slana. Ili možda to uopš

Alfred Kinsey je otvorio vrata širom nečemu o čemu šuškamo, a ne smijemo puno pričati i pričati sa svakim - priči o seksu. Naravno, ne o erotičnom ili pornografskom, jer to je postojalo davno prije Kinseya, nego o nauci koja se bavi  ljudskom seksulnošću. I dok j Freud dao naznake ove nauke, mnogo toga je tumačio pogrešno, mnogo toga je ostalo samo na njegovom mišljenju,  Kinsey je metodično i naučno pristupio ovoj temi. Kako su njegovi čuveni Kinsey Reports (Kinseyevi izvještaji) nastali u priodu 1948. - 1953. u jeku vrlo konzervativne ere, tako će ovi izvještaji biti proglašeni skandaloznim. I dan-danas se koplja lome oko ovih začetaka seksologije, mnogi moderni seksolozi kritikuju neke segmente izvještaja, međutim, definitivno je time započela jedna nova era u psihologiji, te zvanično započeta jedna nova nauka - seksologija.  Alfred Kinsey je rođen 23. juna 1894. u New Jerseyu u jednoj ne baš bogatoj porodici. Nažalost, zbog siromaštva, porodica nije mogla obezbijediti adekvatnu zdr

Arktički zec sezonalno mijenja boju krzna  Kod nekih životinja znamo da postoje jako uočljive promjene boje krzna i perja u toku zimskih mjeseci - kod nekih krzno postane potpuno bijelo. Kod drugih, krzno postaje gušće kako bi se životinja zaštitila, čak i ako nema uočljive promjene boje. Naučnici   su otkrili kako biološki "prekidač" pomaže životinjama da promijene boju krzna i kvalitet u skladu sa  sezonskim promjenama, što je ključno za preživljavanje. U radu, objavljenom u Nature Communications pod naslovom " Circadian clock mechanism driving mammalian photoperiodism" , naučnici objašnjavaju  kako mozak reaguje na kratke i duge dane kako bi se životinja mogla prilagoditi promjenjivim uslovima okoline. Naučnici kažu kako bi ovo istraživanje na provedeno na ovcama moglo pomoći u objašnjavanju sezonskih prilagodbi brojnih vrsta poput ptica, gmazova i sisara. Fina podešavanja unutrašnjeg sata tijela imaju cikluse ovisne o razini hormona i utječu na osobine kao što

Već se zna kako je san neophodan za obnavljanje nervnog sistema, pravilnu funkciju mozga i čišćenje od toksina koje radi limfatični sistem mozga (glimfatični sistem). Također, u to vrijeme mozak procesira informacije nastale u toku dana, što je jedno od objašnjenja zašto sanjamo u REM fazama sna. Nedostatak sna može voditi različitim stanjima, poput anksioznosti . Čak moraju spavati i bića koja nemaju mozga, poput meduza . Međutim u različitim fazama života, ljudi spavaju različito dugo - što smo stariji spavamo kraće, a mijenja se i struktura sna. Bebe i djeca spavaju veoma dugo, dok stariji ljudi imaju češće lagan san i spavaju kraće. Naravno, postoje i izuzeci.  Međutim, rad objavljen nedavno u Science Advances pod naslovom " Unraveling why we sleep: Quantitative analysis reveals abrupt transition from neural reorganization to repair in early development " baca nešto više svjetla na važnost sna u ranom razvoju. Postoji jedan period u djetinjstvu, između 2. i 3. godine, k

Kozmetika, poput pasti za zube i pilinga za tijelo i lice, nije jedini izvor mikroplastike . I nažalost, nisu samo vodeni ekosistemi ugroženi ovim sitnim česticama.  Sve više i više kozmetičkih kompanija izbacuje materijale od plastike u svojim proizvodima, što je dobro, mada mikroplastika može nastati i raspadanjem drugih plastičnjih predmeta pod dejstvom UV zraka, a ne samo od mikroperli.  No nova studija, objavljena u pod  PLoS One naslovom " Synthetic microfiber emissions to land rival those to waterbodies and are growing " upozorava da postoji jedan drugi oblik mikroplastike, mikrovlakna, koja također zagađuju ekosisteme a gomilaju se u terestrijalnim ekosistemima. Studija upozorava da se zagađenje kopnenih ekosistema plastičnim mikrovlaknima koja se sporo razlažu može uporediti sa zagađenjem koje se stvara usljed mikroplastike u vodenim ekosistemima.  Dakle, ako ta plastika ne dolazi o kozmetike, odakle dolazi? Činjenica je da sve više i više odjeće koju nosimo sadrži p

James "Jim" Dewey Watson je jedan od najpoznatijih naučnika na svijetu, svakako velik, ali njegov lik i djelo zamračeni su drugom stranom medalje. U koautorstvu s britanskim naučnikom Francisom Crickom, napisao je 1953. možda najčuveniji rad iz oblasti biologije, i jedan od najčuvenijih u nauci uopšte - rad u kojem je objašnjena famozna, misteriozna struktura DNK. Crick i Watson će, zajedno s Mauricom Wilkinsom 1962. podijeliti Nobelovu nagradu za medicinu ili fiziologiju. Kasnije će biti prepoznata i uloga i važnost Rosalind Franklin u cijelom tom otkriću, ali nažalost, ona je preminula 1958. Francis Crick i Jim Watson Cricku i Watsonu je snimak kristalografije pomoć X-zraka DNK molekule, koji je načinila Rosalind Franklin,  pomogao da dešifruju strukturu DNK. Međutim, ovaj snimak je do njih došao bez njenog znanja, neobljavljeni rad koji je sadržavao sliku pokazao im je Max Perutz, Crickov savjetnik na izradi teze. Danas je naučna zajednica složna oko toga da je ovo bilo ne

Jedna od stvari koje su naročito važne za istraživanje vezano za COVID-19 jeste ova bolest kod djece. I dok većina djece zapravo ima blage simptome, bez teške kliničke slike, ljekari su primijetili da se kod neke djece javlja nešto što su nazvali "simptomi nalik na Kawasaki bolest", pri čemu djeca ne pokazuju respiratorne simptome, ali imaju niz drugih ozbiljnih problema koji uključuje upale, letargiju, visoku temperaturu i srčane probleme. Naučnici su ovu pojavu kod djece s COVID-19 nazvali multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C). Pojava ovakve reakcije na COVID-19 dovodi u pitanje tezu s početka pandemije da djeca ne obolijevaju i ne mogu dobiti komplikacije od ove bolesti Kawasakijeva bolest je vaskulitis koji zahvata arterije srednje veličine s najvećom učestalošću kod djece mlađe od 5 godina i vodeći je uzrok stečenih bolesti srca u razvijenim zemljama. Kawasakijeva bolest ima posebno visoku učestalost kod djece istočnoazijskog porijekla i prvi je put opisana u Japan

Metallura phoebe Kolibriji su zaista fascinatne ptice: ne prestajemo se čuditi njihovoj veličini, a fiziologija ovih stvorenja je savršeno utanačena evolucijom. Neki ne veći od pčele, imaju tako snažan i brz metabolizam da je prosto nevjerovatno kako jedno stvorenje može izdržati toliki pritisak.  Neki kolibri piju nektar u količini koja je veća od njihove vlastite težine svaki dan kako bi napajali svoj energetski skup način letenja i kako bi grijali svoja majušna tijela. Obično zamišljamo da su kolibriji životinje toplijih krajeva, ali začudo, neke vrste kolibrija se mogu naći na visini od 5000 metara u planinama Anda. Noći ovdje su vrlo hladne i pitanje je kako jedna tako mala toplokrvna životinja uspijeva preživjeti. Odgovor je, kažu naučnici, da ove ptice prelaze u torpor - stanje smanjene metaboličke aktivnosti i temperature koje se razlikuje od hibernacije. Naime, hibernacija traje neko vrijeme, recimo cijelu zimu (zimski san) kod nekih žiotinja, dok torpor traje samo jednu noć,

Koliko ste teški? 40, 50, 60...100 kilograma? Niste. Kako? Niste  teški , nego  imate masu  40, 50, 60 ...100 kilograma. Kilogrami, grami, dekagrami i tone - to su mjere za masu, a ne za težinu. Masa je odlika materije, odnosno, masa je izraz koliko materije ima. Težina ima neke veze sa masom. Jedan kilogram ima težinu od oko 9.81 N. Ovo "N" je jedinica sile, a nazvana je u čast engleskog naučnika Isaaca Newtona (Isaka ili Ajzeka Njutna). Možemo zaokružiti sve to i reći da tijelo koje ima masu jedan kilogram ima težinu od 10 N. Ako neko ima masu 40 kg, onda to znači da mu je težina oko 400N.  Bilo bi pravilno reći "imam masu toliko i toliko kilograma", a ne "težak sam". Ipak, to niko ne govori - što ne znači da se ne treba znati. Međutim, kako onda nastaje težina? Težina nastaje iz istog onog razloga zbog kojeg sve što bacite u zrak, padne na Zemlju. Iz istog onog razlga zbog kojeg mi ne lebdimo kao astronauti, nego stojim čvsto na Zemlji. Iz istog razloga

Rekonstrukcija vilice jedne od vrsta megalodona, North Carolina Museum of Natural Sciences Naučnici su proračunali koliki je zapravio bio Megalodon , odnosno "veliki zub". Tačnije, jedna vrsta izumrlih gigantskih ajkula naučnog naziva Otodus megalodon . Za neke su objavljene razmjere wow, a za neke razočarenje, u ovisnosti od toga kako je ko zamišljao megalodone.  Najpoznatiji megalodon je vjerovatno   Carcharocles  megalodon , koji je izumro prije 1.5 miliona godina, u tercijaru. Neke maštarije o veličini ovih ajkula se keću i do 40 m, ali većina paleontologa smatra kako je to pretjerano i kako su ove ajkule mogle biti najviše do 16 m. Za vrstu Otodus megalodon je procijenjeno da je bila "svega" oko dva puta veća od velike bijele psine ( Carcharodon carcharias) , s maksimalnom dužinom 15-18m. Dorzalno peraje ove ajkule je bilo dugačko 1.6m a rep oko 3.8 m. Sama glava je, prema procjenama, bila dugačka oko 4.5 metra - dakle skoro kao jedna moderna ajkula.  Smatra s

  Izvor: ITER Fuzioni reaktori: trka za novu energiju   Najveći svjetski projekt nuklearne fuzije, ITER (International Thermonuclear Experimental Reactor), ušao je nedavno u petogodišnju fazu montaže u Saint Paul-lez-Duranceu, u južnoj francuskoj regiji Provansa. Kada bude dovršeno, objekt vrijedan više miliona nastojaće pokazati da je spajanje vodikovih jezgara za stvaranje helija – isti postupak koji zagrijava Sunce i aktivira vodikove bombe - održiv način proizvodnje električne energije. ITER, međutim, nije jedini projekat u kojem se pokušava eksperimentalno dobiti energija iz procesa nuklearne fuzije: na kampusu L'Ecole polytechnique fédérale de Lausanne (EPFL, Federalni tehnički univerzitet) u Švicarskoj, nalazi se fuzioni reaktor nazvan TCV (prema franc. Tokamak à configuration variable – tokamak varijabilne konfiguracije), u okviru Swiss Plasma Centre (SPC, Švicarski centar za plazmu).   ITER i TCV su dva od sedam fuzionih reaktora u Evropi – ostali su JET (Joint Eur

Ko su bili Vikinzi, kako su izgledali i kuda su se kretali? Nova genetička analiza 442 uzorka kostiju s lokaliteta u Evropi, objavljena u septembru 2020. u Nature , pod naslovom "Population genomics of the Viking world" , koju je vodio genetičar s Univerziteta Kopenhagen i Univerziteta Cambridge Eske Willerslev, dala je neke nove uvide u život Vikinga, ali i potvrdila neke stvari koje su istoričari rekonstruisali. Uzorci su datirali od Brončanog doba (oko 2400 p.n.e.), pa sve do 1600. godine Danas, kada kažemo "Viking" podrazumijevamo drevne pripadnike plemena koja su naseljavala današnju Dansku, Norvešku, Švedsku te Island i djelimično Grenland (pored autohtonog grenlandskog eskimskog stanovništva). Normani, koji će u 11. vijeku osvojiti Englesku i postati, s krunisanjem Williama (Vilima) I Osvajača 1066. vladari Engleske, bili su potomci Vikinga. Oni će, miješajući se s Anglosaksoncima, stvoriti novi sloj engleske aristokratije i promijeniti istoriju ovog otočja.

Robert Oppenheimer je možda jedna od najfascinatnijih osoba moderne nauke, ali istovremeno i jedna o kojima je najteže stvoriti sud bez upliva subjektivnog. Zbog njegove uloge u Manhattan projektu i laboratoriji Los Alamos, mišljenja i osjećanja prema ovom čovjeku su podijeljena. Čovjek čija sudbina nije bila laka, od nošenja krsta Trinity proba i atomskih bombi do problema koje je imao usljed makartizma i Druge crvene panike zaslužuje veliki kudos. Bio je Prometej atomskog doba i jednako kao Prometeju, imao je svog orla da mu kljuca jetru. "I am become death, destroyer of worlds" ("Sada sam postao Smrt, uništitelj svijetova"); citat preuzet je iz trideset i drugog stiha jedanaestog poglavlja književnog djela  Bhagavad Gite , izgovorio ga je Oppenheimer znajući da je istorija čovječanstva brutalno promijenjena.  “A few people laughed, a few people cried, most people were silent.” , rekao je prije ovog citata kao komentar nuklearne bombe: Time su fizičari, kao Adam i