Quantum of Science

Mars, Credit: Steve Lee, Univ. Colorado/Jim Bell, Cornell Univ./Mike Wolff, SSI/NASA Astronomi su potvrdili postojanje velikog slanog jezera ispod leda na Marsovom južnom polu - i ne samo to: pokazali su postojanje još tri jezera. Otkriće je napravljeno pomoću podataka radara s svemirske letjelice koja orbitira oko Marsa, Mars Express, Evropske svemirske agencije(ESA). Ovo otkriće je zasnovano na dokazima prikupljenim prije dvije godine o postojanju tekuće vode na "crvenoj planeti".  Najveće, središnje jezero mjeri 30 kilometara u širini, a okruženo je s 3 manja jezera, od kojih je svako široko nekoliko kilometara. Jezera se prostiru na površini od oko 75 000 kvadratnih kilometara (poređenja radi, površina Irske je oko 70 000, a Srbije oko 77 000 kvadratnih kilometara).  U subglacijalnim jezerima na mjestima kao što je Antarktik, postoji život, no to ne mora značiti da bi mikroorganizama moglo biti u Marsovim subglacijalnim jezerima jer su ona isuviše slana. Ili možda to uopš...

Arktički zec sezonalno mijenja boju krzna  Kod nekih životinja znamo da postoje jako uočljive promjene boje krzna i perja u toku zimskih mjeseci - kod nekih krzno postane potpuno bijelo. Kod drugih, krzno postaje gušće kako bi se životinja zaštitila, čak i ako nema uočljive promjene boje. Naučnici   su otkrili kako biološki "prekidač" pomaže životinjama da promijene boju krzna i kvalitet u skladu sa  sezonskim promjenama, što je ključno za preživljavanje. U radu, objavljenom u Nature Communications pod naslovom " Circadian clock mechanism driving mammalian photoperiodism" , naučnici objašnjavaju  kako mozak reaguje na kratke i duge dane kako bi se životinja mogla prilagoditi promjenjivim uslovima okoline. Naučnici kažu kako bi ovo istraživanje na provedeno na ovcama moglo pomoći u objašnjavanju sezonskih prilagodbi brojnih vrsta poput ptica, gmazova i sisara. Fina podešavanja unutrašnjeg sata tijela imaju cikluse ovisne o razini hormona i utječu na osobine kao što ...

Već se zna kako je san neophodan za obnavljanje nervnog sistema, pravilnu funkciju mozga i čišćenje od toksina koje radi limfatični sistem mozga (glimfatični sistem). Također, u to vrijeme mozak procesira informacije nastale u toku dana, što je jedno od objašnjenja zašto sanjamo u REM fazama sna. Nedostatak sna može voditi različitim stanjima, poput anksioznosti . Čak moraju spavati i bića koja nemaju mozga, poput meduza . Međutim u različitim fazama života, ljudi spavaju različito dugo - što smo stariji spavamo kraće, a mijenja se i struktura sna. Bebe i djeca spavaju veoma dugo, dok stariji ljudi imaju češće lagan san i spavaju kraće. Naravno, postoje i izuzeci.  Međutim, rad objavljen nedavno u Science Advances pod naslovom " Unraveling why we sleep: Quantitative analysis reveals abrupt transition from neural reorganization to repair in early development " baca nešto više svjetla na važnost sna u ranom razvoju. Postoji jedan period u djetinjstvu, između 2. i 3. godine, k...

Kozmetika, poput pasti za zube i pilinga za tijelo i lice, nije jedini izvor mikroplastike . I nažalost, nisu samo vodeni ekosistemi ugroženi ovim sitnim česticama.  Sve više i više kozmetičkih kompanija izbacuje materijale od plastike u svojim proizvodima, što je dobro, mada mikroplastika može nastati i raspadanjem drugih plastičnjih predmeta pod dejstvom UV zraka, a ne samo od mikroperli.  No nova studija, objavljena u pod  PLoS One naslovom " Synthetic microfiber emissions to land rival those to waterbodies and are growing " upozorava da postoji jedan drugi oblik mikroplastike, mikrovlakna, koja također zagađuju ekosisteme a gomilaju se u terestrijalnim ekosistemima. Studija upozorava da se zagađenje kopnenih ekosistema plastičnim mikrovlaknima koja se sporo razlažu može uporediti sa zagađenjem koje se stvara usljed mikroplastike u vodenim ekosistemima.  Dakle, ako ta plastika ne dolazi o kozmetike, odakle dolazi? Činjenica je da sve više i više odjeće koju nosimo...

Jedna od stvari koje su naročito važne za istraživanje vezano za COVID-19 jeste ova bolest kod djece. I dok većina djece zapravo ima blage simptome, bez teške kliničke slike, ljekari su primijetili da se kod neke djece javlja nešto što su nazvali "simptomi nalik na Kawasaki bolest", pri čemu djeca ne pokazuju respiratorne simptome, ali imaju niz drugih ozbiljnih problema koji uključuje upale, letargiju, visoku temperaturu i srčane probleme. Naučnici su ovu pojavu kod djece s COVID-19 nazvali multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C). Pojava ovakve reakcije na COVID-19 dovodi u pitanje tezu s početka pandemije da djeca ne obolijevaju i ne mogu dobiti komplikacije od ove bolesti Kawasakijeva bolest je vaskulitis koji zahvata arterije srednje veličine s najvećom učestalošću kod djece mlađe od 5 godina i vodeći je uzrok stečenih bolesti srca u razvijenim zemljama. Kawasakijeva bolest ima posebno visoku učestalost kod djece istočnoazijskog porijekla i prvi je put opisana u Japan...

Metallura phoebe Kolibriji su zaista fascinatne ptice: ne prestajemo se čuditi njihovoj veličini, a fiziologija ovih stvorenja je savršeno utanačena evolucijom. Neki ne veći od pčele, imaju tako snažan i brz metabolizam da je prosto nevjerovatno kako jedno stvorenje može izdržati toliki pritisak.  Neki kolibri piju nektar u količini koja je veća od njihove vlastite težine svaki dan kako bi napajali svoj energetski skup način letenja i kako bi grijali svoja majušna tijela. Obično zamišljamo da su kolibriji životinje toplijih krajeva, ali začudo, neke vrste kolibrija se mogu naći na visini od 5000 metara u planinama Anda. Noći ovdje su vrlo hladne i pitanje je kako jedna tako mala toplokrvna životinja uspijeva preživjeti. Odgovor je, kažu naučnici, da ove ptice prelaze u torpor - stanje smanjene metaboličke aktivnosti i temperature koje se razlikuje od hibernacije. Naime, hibernacija traje neko vrijeme, recimo cijelu zimu (zimski san) kod nekih žiotinja, dok torpor traje samo je...

Koliko ste teški? 40, 50, 60...100 kilograma? Niste. Kako? Niste  teški , nego  imate masu  40, 50, 60 ...100 kilograma. Kilogrami, grami, dekagrami i tone - to su mjere za masu, a ne za težinu. Masa je odlika materije, odnosno, masa je izraz koliko materije ima. Težina ima neke veze sa masom. Jedan kilogram ima težinu od oko 9.81 N. Ovo "N" je jedinica sile, a nazvana je u čast engleskog naučnika Isaaca Newtona (Isaka ili Ajzeka Njutna). Možemo zaokružiti sve to i reći da tijelo koje ima masu jedan kilogram ima težinu od 10 N. Ako neko ima masu 40 kg, onda to znači da mu je težina oko 400N.  Bilo bi pravilno reći "imam masu toliko i toliko kilograma", a ne "težak sam". Ipak, to niko ne govori - što ne znači da se ne treba znati. Međutim, kako onda nastaje težina? Težina nastaje iz istog onog razloga zbog kojeg sve što bacite u zrak, padne na Zemlju. Iz istog onog razlga zbog kojeg mi ne lebdimo kao astronauti, nego stojim čvsto na Zemlji. Iz istog razloga...

Rekonstrukcija vilice jedne od vrsta megalodona, North Carolina Museum of Natural Sciences Naučnici su proračunali koliki je zapravio bio Megalodon , odnosno "veliki zub". Tačnije, jedna vrsta izumrlih gigantskih ajkula naučnog naziva Otodus megalodon . Za neke su objavljene razmjere wow, a za neke razočarenje, u ovisnosti od toga kako je ko zamišljao megalodone.  Najpoznatiji megalodon je vjerovatno   Carcharocles  megalodon , koji je izumro prije 1.5 miliona godina, u tercijaru. Neke maštarije o veličini ovih ajkula se keću i do 40 m, ali većina paleontologa smatra kako je to pretjerano i kako su ove ajkule mogle biti najviše do 16 m. Za vrstu Otodus megalodon je procijenjeno da je bila "svega" oko dva puta veća od velike bijele psine ( Carcharodon carcharias) , s maksimalnom dužinom 15-18m. Dorzalno peraje ove ajkule je bilo dugačko 1.6m a rep oko 3.8 m. Sama glava je, prema procjenama, bila dugačka oko 4.5 metra - dakle skoro kao jedna moderna ajkula.  Smat...

Ko su bili Vikinzi, kako su izgledali i kuda su se kretali? Nova genetička analiza 442 uzorka kostiju s lokaliteta u Evropi, objavljena u septembru 2020. u Nature , pod naslovom "Population genomics of the Viking world" , koju je vodio genetičar s Univerziteta Kopenhagen i Univerziteta Cambridge Eske Willerslev, dala je neke nove uvide u život Vikinga, ali i potvrdila neke stvari koje su istoričari rekonstruisali. Uzorci su datirali od Brončanog doba (oko 2400 p.n.e.), pa sve do 1600. godine Danas, kada kažemo "Viking" podrazumijevamo drevne pripadnike plemena koja su naseljavala današnju Dansku, Norvešku, Švedsku te Island i djelimično Grenland (pored autohtonog grenlandskog eskimskog stanovništva). Normani, koji će u 11. vijeku osvojiti Englesku i postati, s krunisanjem Williama (Vilima) I Osvajača 1066. vladari Engleske, bili su potomci Vikinga. Oni će, miješajući se s Anglosaksoncima, stvoriti novi sloj engleske aristokratije i promijeniti istoriju ovog otočja. ...

Atmosfera Venere je čudnija od onoga što smo znali o njoj, a nedavno je u njoj detektovan plin čije je prisustvo obično vezano za procese u živim bićima. U Venerinoj atmosferi je, prema radu u objavljenom jučer u Nature Astronomy , detektovan plin fosfin, što postavlja uzbudljivo pitanje da li je ova molekula možda znak života na planeti. Na stjenovitim planetima, kakve su Zemlja i Venera, živi svijet je jedini poznati prirodni izvor ovog spoja. Na planetama iz kategorije plinovitih divova, kakve su Neptun, Saturn i Jupiter, on se stvara sam u blizini energetskih izvora. Fosfin je organofosforni plin, čija se molekula sastoji od fosfora i vodika, a ima jako neugodan miris na bijeli luk ili ribu koja nije svježa. Izuzetno je otrovan, a do trovanja dolazi ili udisanjem plina ili prolaskom njegovih molekula kroz kožu. Nusprodukt je u ilegalnim laboratorijama koje proizvode kristalni met, a seriji Breaking Bad ( Na putu prema dolje) prikazano je dejstvo plina. Može nastati i kao nusp...

Ljudska bedrena kost od koje je napravlje duvački instrument, Credit: Wiltshire Museum Praistorijski ljudi čuvali su kosti svojih rođaka i prijatelja generacijama kao relikvije. I koristili ih. Ljudi koji su u praistoriji, u bronzanom dobu, naseljavali Britaniju modificirali su ljudske kosti u svojim zajednicama i držali su te relikte pri ruci, često čuvajući dijelove kostura decenijama nakon smrti te osoba, kaže analiza artefakata s desetak praistorijskih nalazišta, objavljena u časopisu Antiquity od Cambridge University Press. "Smrt nije kraj", početak je naslova ovog rada, a to je ovdje i bukvalno - neke ljudske kosti su obrađene da služe kao duvački instrumenti. Thomas Booth i Joanna Brück, s Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji, istraživali su radiokarbonske datume za 54 ljudskih i životinjskih kostiju, ugljen i jednu ljusku lješnjaka koji su prikupljeni na britanskim arheološkim nalazištima, a datiraju iz 2500. do 600. godine prije nove ere. Smatra se da su svi p...

Zvanično, panel stručnjaka iz NIH (National Institutes of Health, američki Nacionalni instituti za zdravlje) zaključio je da nema dovoljno dokaza za upotrebu konvalescentne plazme u terapiji COVID-19. Time su presjekli hitno odobrenje za upotrebu ove potencijalne terapije.  Već se u nekoliko zemalja radilo s terapijom bolesnik s teškom kliničkom slikom COVID-19 s krvnom plazmom osoba koje su preboljele ovu bolesti. U martu su u Kini rađene ovakve terapije, na slijepo, bez kontrolnih studija, tako da su zabilježeni neki rezultati, ali na malim grupama i bez kontrolnih gruoa i zaista ovakve studije nam ne omogućavaju pravilnu procjenu efikasnost tretmana.  Čak je početkom epidemije, u aprilu čini mi se, u Srbiji najavljivano da će se početi s ovim terapijama, ali nije jasno šta se desilo poslije toga. U avgustu je američki predsjednik Trump najavio "prekretnicu" u terapiji, najavivši terapiju plazmom kao ultimativnu terapiju. Ipak, stručnjaci su bili skeptični. Kako sam pisala ...

Mediji su obavijestili da je kliničko ispitivanja u Fazi III (kasna faza ispitivanja) vakcine nazvane AZD1222 koju razvijaju zajedno farmaceutski div AstraZeneca i Univerzitet Oxford zaustavljeno jer je jedna osoba koja je učestvovala u ispitivanju dobila ozbiljnu reakciju. Kod te osobe je utvrđen transferzalni mijelitis , odnosno upala kičmene moždine, koja često može biti potaknuta virusnim infekcijama. AstraZeneca/Oxford vakcina je jedna od onih par u koje su uprte oči svijeta, jer je ovo jedna od par vakcina koje su u najvišim stadijima ispitivanja te tako i najbliži kandidat za konačnu vakcinu protiv COVID-19. Već sam nekoliko puta pisala o dizajnu ove vakcine - radi se o adenovirusnom vektoru, sačinjenom od jednog adenovirusa koji nije opasan za ljude, inficira čimpanze i dijela virusa SARS-CoV-2 koji izaziva imunološku reakciju. Ima još nekoliko vakcina sličnog dizajna, uključujući rusku Gamaleja vakcinu i kinesku Cansino vakcinu. Više o vakcinama i vakcinama baziranim na adeno...

  Na samom početku pandemije COVID-19, smatralo se kako samo starije osobe i osobe koje su hronični bolesnici imaju visok rizik obolijevanja i smrtnog ishoda usljed infekcije novim koronavirusom, SARS-CoV. Tvrdilo se kako djeca ne mogu oboljeti, što je utjecalo na to da neke zemlje, poput Srbije, odugovlače s mjerom zatvaranja škola i vrtića. U BiH i Hrvatskoj se vrlo rano počelo s obustavom nastave i prelaskom na online nastavu, prije svega zbog mišljenja da su škole i vrtići kolektivi, u kojima se u zatvorenom prostoru nalazi mnogo osoba, što povećava rizik zaraze respiratornom infekcijom. Vrlo brzo su i one zemlje koje nisu obustavile nastavu prešle na taj režim. Zatim je postalo jasno kako djeca, pa čak i mala djeca i novorođenčad ipak mogu oboljeti, a sa shvatanjem kako postoje osobe koje mogu biti asimptomatski nosioci virusa, naučnici su smatrali kako upravo djeca mogu biti u ovog grupi. Pokazan je i transplacentalni prenos ovog virusa, odnosno, prenos s oboljele trudnice ...

Googleov kvantni kompjuter postigao je nešto što bi moglo imati stvarne aplikacije: uspješno je simulirao jednostavnu hemijsku reakciju. Ovaj događaj bi mogao biti početak puta prema kvantnoj hemiji, odnosno simulacijama hemijskih reakcija pomoću kompjutera, što bi naučnicima moglo proširiti razumijevanje molekularnih reakcija i dovesti do korisnih otkrića, poput lijekova koji specifično ciljaju, naprednijih baterija, ali i industrijski efikasnijih metoda uklanjanja ugljičnog dioksida iz zraka. U septembru prošle godine, Google je izašao s viješću i radom kako su stvorili superkompjuter i postigli "kvantnu supremaciju" . Kompjuter, nazvan Sycamore radi na 53 superprovodnička kjubita - kvantna bita (bilo ih je 54, ali je jedan otkazao), a čiji se rad zasniva na kvantnim fenomenima. Upravo su kvantni kompjuteri jedna od aplikacija kvantne mehanike, a ova mogućnost će vjerovatno doprinijeti i razvoju kvantne kriptografije.  Sycamore nije uradio ovu simulaciju: Google je koristio...

Australijski naučnici s Univerziteta Zapadna Australija u Perthu došli su do zaključka da pčelinji otrov ubija stanice raka dojke u laboratorijskim uslovima. Pčelinji otrov, odnosno njegova komponenta melitin bio je efikasan u uništavanju ćelija dva tipa raka dojke koji su teški za liječenje, agresivni i rezistentni na terapije. Radi se o stanicama t rostruko negativnog karcinoma dojke (TNBC- triple negative breast cancer), kojima nedostaje ekspresija estrogenskih i progesteronskih receptora, te HER-2-bogat rak dojke kod kojeg stanice imaju visoku ekspresiju receptora humanog epidermalnog faktora rasta 2. Ovi podtipovi raka dojke su povezani s najmanjim šansama za preživljavanje. Međutim, treba naglasiti da se u australskom radu, objavljenom u Nature Precision Oncology , pod naslovom  "Honeybee venom and melittin suppress growth factor receptor activation in HER2-enriched and triple-negative breast cancer" radi o preliminarnim studijama in vitro , na ćelijskim kulturama, a p...

Ljudska stanica i vrus HIV (zeleno)  Izvor:  C. GOLDSMITH, P. FEORINO, E.L. PALMER, W.R. MCMANUS/CDC Naučnici s Harvarda, MIT i iz Odjela za infektivne bolesti ženske bolnice u Bostonu opisali su slučaj da se organizam osobe zaražene HIV-om uspio izboriti s virusom te da u 1.5 milijardi ispitanih stanica ove osobe nisu pronađene funkcionalne čestice HIV virusa, odnosno, čestice koje bi se mogle replicirati. Rad je objavljen u Nature , 26. avgusta 2020. godine, pod naslovom "   Distinct viral reservoirs in individuals with spontaneous control of HIV-1 " Do sada su zabilježeni samo slučajevi remisije nakon određenih medicinskih zahvata, poput presađivanja koštane srži, kod dva pacijenata: "Pacijenta iz Berlina" i "Pacijenta iz Londona", gdje su donatori koštane srži imali slučajno jednu  mutaciju  CCR5  gena . Osobe koje mogu prirodno zadržati nizak nivo viremije, nedetektabilne nivoe HIV bez antiretroviralnih lijekova, naučnici zovu "elitni kontrolori...

Batagur trivittata, izvor:   Myo Min Win/WCS Myanmar Program. Dvije životinjice koje su bile "izgubljene za nauku" i smatralo se da su izumrle, imaju svoj veliki comeback.  Burmanska nasmijana nosata kornjača   ( Batagur trivittata ), za koju se pretpostavljalo se da je izumrla prije samo 20 godina je na putu da se spase. Nakon što su  naučnici ponovo 2017. otkrili šačicu preživjelih životinja, konzervatori su povećali populaciju na gotovo 1000 kornjačica u zatočeništvu, od kojih su neke uspješno puštene u divljinu. Galegeeska revoilii, izvor: By Steven Heritage - Steven Heritage​, Houssein Rayaleh, Djama G. Awaleh and Galen B. Rathbun: New records of a lost species and a geographic range expansion for sengis in the Horn of Africa. PeerJ 8, 2020, pp. e9652 (fig. 1), doi:10.7717/peerj.9652, CC BY 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=93279494 Druga životinjica za koju se pokazalo da ipak nije izumrla je jedna slatka somalijska surlasta rovčica...

Znate onu potrebu da uzmete "samo još jedno parče torte"...ili kolača ili čoko štanglice ili...Pa postoji jedan mali "kvrc", kuršlus u nervnim stanicama koji nas tjera na to. Naučnici su otkrili zašto se to događa. Neuroni koji prigušuju potrebu za jelom i pićem postaju tromi nakon konzumacije poslastica. Scott Sternson iz istraživačkog kampusa Janelia u Ashburnu, Virginia i njegov tim identificirali su regiju mozga u kojoj se nalazi niz neurona na čiju aktivnost utječe unos hrane ili vode. Naučnici su otkrili da je aktiviranje neurona inhibiralo potrebu za hranjenjem, dok je blokiranje njihove aktivnosti uzrokovalo da miševi jedu ili piju više i duže nego obično, čak i ako su životinje dobro nahranjene i hidratizirane. Naučnici su miševima dali razne tekućine dok su pratili aktivnost neurona. Tim je otkrio da je aktivnost ovih neurona smanjena kada su miševi pili vodu ili spojeve gorkog okusa - ali smanjenje je bilo još izraženije kada su miševi konzumirali ukusna ...