Rekonvalescentna plazma - ima li dokaza da je efikasna u terapiji COVID-19?

Zvanično, panel stručnjaka iz NIH (National Institutes of Health, američki Nacionalni instituti za zdravlje) zaključio je da nema dovoljno dokaza za upotrebu konvalescentne plazme u terapiji COVID-19. Time su presjekli hitno odobrenje za upotrebu ove potencijalne terapije. 

Već se u nekoliko zemalja radilo s terapijom bolesnik s teškom kliničkom slikom COVID-19 s krvnom plazmom osoba koje su preboljele ovu bolesti. U martu su u Kini rađene ovakve terapije, na slijepo, bez kontrolnih studija, tako da su zabilježeni neki rezultati, ali na malim grupama i bez kontrolnih gruoa i zaista ovakve studije nam ne omogućavaju pravilnu procjenu efikasnost tretmana. 

Čak je početkom epidemije, u aprilu čini mi se, u Srbiji najavljivano da će se početi s ovim terapijama, ali nije jasno šta se desilo poslije toga. U avgustu je američki predsjednik Trump najavio "prekretnicu" u terapiji, najavivši terapiju plazmom kao ultimativnu terapiju. Ipak, stručnjaci su bili skeptični. Kako sam pisala za Glas Amerike, konvalescentna plazma ima svoju logiku zašto bi se mogla koristiti, ali mi trenutno nemamo dokaze da je terapija njom "više koristi nego štete". 

Logika je sljedeća - u plazmi osoba koja se preboljele COVID-19 trebala bi se nalaziti antitijela koja neutraliziraju virus. I to stoji, kada bi organizam osobe koja se bori s infekcijom boostali s ovakvom plazmom, prva logika je da bi već formirana antitijela mogla pomoći organizmu onog ko ih nema. Specifični adaptivni odgovor stičemo 5-7 dana nakon infekcije, a potrebno je još vremena da bi se u krvi javila određena efektivna količina antitijela. Dakle, davanjem seruma s antitijelima, mi smo pasivno pomogli imuni sistem.

Ali postoje začkoljice kod ovog pristupa - ne razviju sve osobe isti nivo antitijela. Krvni serum nije proizvodni proces u kojem je prajnji proizvod nešto tačno određeog sastava i specifikacija. A pokazalo se da korištenje kovalescentne plazme s nižim titrom antitijela ne samo da nije efektno, nego može biti i kontraproduktivno. Može doći do jednog problema jako poznatog u imunologiji, a to je disease enhancement, pojačavanje bolesti, i to antitijela-ovisno pojačavanje. Tada zapravo, davanjem male količine antitijela ne da ne uspijevamo neutralisati virus, nego mu olakšavamo inficiranje stanica, tako da bolest može dobiti teži tok, jer više virusa inficira stanice. Nivo antitijela je u tom slučaju isuviše nizak da bi neutralizirao virus, ali dovoljan za opsonizaciju – oblaganje virusne čestice antitijelima u maloj mjeri što zapravo olakšava ulazak virusa u stanice. 

Dakle, serum koji bi se koristio, nema neki stalan nivo antitijela - on zavisi od donora do donora. Zatim, tu je i sam problem upotrebe krvne plazme - od toga da ona podliježe određenim pravilima i zakonima, kao i svi derivati krv, da nije kontaminirana, ne daj bože, virusima hepatitisa ili AIDS, do toga da nije etički iscrpljivati nekoliko osoba koje su preboljele COVID-19 i koristiti ih kao izvor plazme. 

Međutim, ni plazma s visokim nivoom antitijela nije pogodna terapija, odnosno, nema značajniji utjecaj na preživljavanje pacijenata ili skraćivanje njihove bolesti. Prije ovog zaključka, na nekoliko dana, dr Stephen Hahn iz FDA je rekao kako konvalescentna plazma smanjuje smrtnost za 35%. Hahn se poslije izvinio za ovu izjavu što možete pročitati ovdje. 

NIH je rekao kako nema razlike u 7-dnevnom preživljavanju kod osoba koje su primile konvalescentnu plazmu bogatu antitijelima u odnosu na one koji je nisu primili. Panel eksperata američkog Nacionalnog instituta za zdravstvo (National Institutes of Health, NIH) je došao do zaključka kao, uprkos tome što je ova terapija obećavala, trenutno nema dovoljno dokaza da se opravdava upotrebu konvalescentne plazme u terapiji COVID-19.

Panel NIH pregledao je objavljene i neobjavljene dokaze, uključujući one na koje se poziva FDA, i zaključio da "nema dovoljno podataka koji bi preporučili bilo za ili protiv upotrebe konvalescentne plazme za liječenje COVID-19".

UPDATE 24. novembar 2020:

Rezultati randomizirane studije o efikasnosti (re)konvalescentne plazme u terapiji ozbiljnih upala pluća izazazvanih infekcijom s virusom SARS-CoV-2 objavljeni su u NEJM 24. novembra 2020. 

Zaključak ove studije je da primjena terapije rekonvalescentne plazme pored standardnog liječenja kod bolesnika s teškom upalom pluća zbog COVID-19 nije smanjila smrtnost ili poboljšala ostale kliničke ishode 30. dana u usporedbi s placebom. "Vjerujemo da bi uporabu rekonvalescentne plazme kao standard njege kod takvih bolesnika trebalo preispitati", kažu autori studije.

Daljnje studije u vezi s terapijom anttijelima bi trebale biti usredotočene na intervencije s drugim vrstama pripravaka poput monoklonalnih  antitijela protiv SARS-CoV-2.