Quantum of Science

  NASA-in svemirski teleskop James Webb pokazuje svoje mogućnosti svojom prvom slikom Neptuna. Ne samo da je Webb snimio najjasniji pogled na prstenove ovog daleke planete već njegove kamere otkrivaju ledenog diva u potpuno novom svjetlu. Najupečatljiviji na Webbovoj novoj slici je oštar pogled na prstenove planete – koji nisu viđeni   otkako je NASA-in Voyager 2 postao prva svemirska letjelica koja je posmatrala Neptun tokom preleta 25. avgusta 1989. Uz nekoliko svijetlih, uskih prstenova, Webb slika jasno pokazuje Neptunove slabije trake prašine. „Prošle su tri decenije otkako smo posljednji put vidjeli ove blijede prstenove, a ovo je prvi put da smo ih vidjeli u infracrvenom spektru", primjećuje Heidi Hammel, stručnjakinja za Neptun koja radi   za Webb. Webbova iznimno stabilna i precizna kvaliteta slike dopušta da se ovi vrlo slabi prstenovi otkriju tako blizu Neptuna. No, ovo baš  nije tačno - prstene smo vidjeli i 2003. pomoću Keck teleskopa  (Hawaii) ...

Ovo što vidite gore je slika Webb teleskopa snimljena kamerama na raketi Ariane koja ga je lansirala u svemir, netom nakon što su se njih dvoje razdvojili. (Izvor: Arianespace, ESA, NASA, CSA, CNES) Svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje odredište u ponedjeljak, 24. januara 2022: smjestio se u orbitu oko točke zvane L2, ili druge Lagrangeove tačke, oko četiri puta udaljenije od Zemlje od Mjeseca.  Lagrangeove tačke dobile su ime po matematičaru Joseph-Louisu Lagrangeu, koji ih je 1772. otkrio kao mjesta gdje malo tijelo može orbitirati zajedno s dvije veće mase. To čini L1 i L2, najbliže Lagrangeove točke Zemlji, očiglednim mjestima  za istraživanje svemira. Ali, niti jedan svemirski objekt nije uputno staviti baš u te tačke jer su gravitacijski nestabilne.  Webb putuje duž elipse s velikom poluosom (maksimalna udaljenost između letjelice i L2) koja se kreće između 250.000 i 832.000 kilometara oko L2.   L2 je poseban iz nekoliko razloga. Nalazi se na suprot...

Danas su virus SARS-CoV-2 i njegove varijante, vakcine i terapije protiv COVID-19 praktično jedina vijest. U sjeni ovoga ostane mnogo drugi stvari. Prisjetimo se samo helikoptera na Marsu i rovera Perseverance te lansiranja svemirskog teleskopa James Webb. Ali to nisu jedini spomena vrijedni događaji u nauci 2021.   Jedan od njih je i Glasgowski klimatski sporazum , potpisan na 26. Konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) u novembru kada je 196 vlada koje su potpisnice konvencije pristale su na smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Međutim, naučnici kažu da bi obećanja, ako se u potpunosti provedu, i dalje postavila svijet na put topline za 2.4 °C iznad predindustrijskih razina, a mnogi se pitaju hoće li vlade odgovoriti na izazove koji su pred nama. NASA je uradila nekoliko velikih stvari ove godine: spustili su još jedan rover na Mars, Persevarence, i to u region kratera Jezero, ...

  Tri decenije nakon što se rodila ideja o još jednom svemirskom teleskopu, ,,nasljednik" svemirskog teleskopa Hubble, James Webb teleskop,   trebao bi biti lansiran 25. decembra, dva dana kasnije nego što je predviđeno. Kada teleskop poleti - nakon mnogo kašnjenja i nekih kontroverzi - svemirski teleskop James Webb (JWST) postaće novi alat i nada astronoma širom svijeta. Dugo očekivano lansiranje James Webb Space Telescope (JWST) odgođeno je na 25. decembar zbog  olujnog vremena u Francuskog Gvajani i nekih poteškoća s opremom za komunikaciju i NASA je zvanično izvijestila da lansiranje neće biti prije. Prvo je najavljeno za 18. decembar, pa za 22., pa za 24. i na kraju odgođeno za 25. Samo teleskop kasni čak 14 godina - naime, nije bilo jednostavno napraviti uređaje potrebne da on postiže ono što treba.  Kako je u svom tvitu istakao fizičar dr. Darko Donevski, JWST zapravo nije nasljednik Hubblea.  Ta dva teleskopa će biti komplementarni, jer imaju drugačije...