Postovi

Prikazivanje postova s oznakom Quantum of Science

Nepotpuna dominacija, kodominacija i multipli aleli

Slika
Primjer kodominantnosti kod kokoši, boja perja, "prošarana", izvor: pixabay Sjećate se Mendelovih zakona nasljeđivanja ? Smijem se kladiti da ste ih mrzili kao jednu od najdosadnijih lekcija iz biologije i usput - najviše vezanu za matematiku. Ipak, čistota Mendelove misli je možda jedan od najsjajnijih trenutaka biologije i začetak potpuno nove nauke - genetike. No da se ne varamo - čisto Mendelovo nasljeđivanje je prilično rijetko, malo je monogenskih osobina, a interakcije gena su kompleksne.  Čak ni dominacija i recesivnost nisu uvijek čiste – postoje i neke vrste prelaze u interakciji gena, kao što su nepotpuna dominantnost, kodominantnost i multipli aleli. Nepotpuna dominantnost je kao da uzmete bijelu i crvenu temperu, pomiješate ih i dobijete ružičastu. Upravo to se događa kada se ukrste biljke noćurka koje imaju crvene i bijele cvjetove. Niti jedan od alela neće biti potpuno dominantan, pa će cvjetovi hibridnih biljaka biti ružičasti. Kodominantnost...

Dijalog za budućnost i Društvo "Nauka i svijet": naučno-popularna predavanja

Slika
Gostovanje u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji Sarajevo Društvo za promociju prirodnih nauka "Nauka i svijet" provodi projekat naučno-popularnih predavanja u 28 opština na teritoriji BiH  u sklopu projekta  „Dijalog za budućnost“ koji implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u  partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekat „Dijalog  za budućnost” se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za  podršku izgradnji mira / Fonda za izgradnju mira (PBF). Na osnovu zajedničke inicijative Predsjedništva BiH i generalnog  sekretara Ujedinjenih nacija (UN), kao i prepoznate potrebe za  stvaranjem prostora za dijalog i promociju suživota u BiH, Tim UN-a u  BiH pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a i u saradnji sa  Predsjedništvom BiH je razvio projekat pod nazivom „Dijalog za  budućnost: Promovisanje društvene kohezije i raznolikosti u Bosni i  Hercegovini “ kojeg zajednički provode UNESCO, UNICEF i UNDP. Svje...

Bebe se rađaju sa crijevnom florom

Slika
Termin "mikrobiom" danas se sve češće čuje, ali i zloupotrebljava. Zapravo ovaj termin označava bakterijski dio jednog višestaničnog, eukariotskog organizma, najčešće čovjeka. Preciznije-bakterije čine najveći dio  humanog mikrobioma, ali tu ima i gljivica, arheabakterija i nekih neklasificiranih organizama. Mikrobiom ne uključuje višestanične mikroskopske forme koje na nama žive kao komensali, poput recimo Demodexa . Odavno je poznata uloga bakterija tzv "crijevne flore" u varenju u debelom crijevu, ali nova saznanja o tome koliko zapravo mikrobiom utječe na nas potpuno mijenja način na koji poimamo procese u organizmu.  Međutim, odakle nam zapravo crijevna flora? Vjerovatno nas bakterije nasele po rođenju, o ovisnosti o tome čime se beba hrani, ali kako nas onda ne koloniziraju patogene bakterije? Zna se da je crijevna flora beba koje se hrane majčinim mlijekom kvalitetnija nego kod beba koje se hrane kravljim mlijekom ili nadomjescima, međutim odakle do...

Nauka za djecu: jonska veza (tekst+video)

Slika
Video možete pogledati ovdje ili na Youtube. Ne zaboravite ga podesiti na HD rezoluciju (720p). Kada supstance međusobno reaguju, njihovi atomi prime, otpuste ili dijele elektrone, tako da svaki atom ostvari stabilnu vanjsku ljusku, onu koja se nalazi najdalje od jezgra atoma. Ovu stabilnu konfiguraciju od 8 elektrona zovemo oktet. Izuzetak od pravila okteta je helijum, koji u vanjskoj ljusci ima 2 elektrona, te hidrogen (vodonik, vodik), čiji atom nastoji postići elektronsku konfiguraciju kao kod helijuma. Joni  su električno nabijene čestice koje nastanu kada atom otpusti ili primi elektron stvarajući tako stabilnu vanjsku ljusku. Kationi su pozitivno naelektrisani joni, a anioni su negativno naelektrisani joni se privlače.  Dakle, privlače se joni suprotnih naelektrisanja, baš kao što se privlače magneti suprotnih polova.  Zbog te privlačnosti joni suprotnih naelektrisanja ostaju zajedno. Takvo vezivanje nazivamo jonsko vezivanje, a takav tip veze zovem...

Beethoven-miševi ponovo čuju

Slika
Vijesti: nauka i tehnologija - genske terapije U prošloj godini različite grupe naučnika su dva puta na različite načine uspjeli ispraviti mutaciju koja je izazivala gluhoću kod miševa. Početkom godine, učinili su to na miševima za Usherovim sindromom,  umećući nemutiranu verziju gena za harmonin pomoću virusnog vektora, a krajem godine su iskoristili CRISPR-Cas9 editiranja gena i djelujući na jedan drugi gen.  Naučnici sa Broad Institute pri MIT i naučnici sa Harvarda su u radu, objavljenom u Nature  polovinom decembra prošle godine, pod naslovom " Treatment of autosomal dominant hearing loss by  in vivo   delivery of genome editing agents " pokazali kako su izliječili jednu od mutacija koja izaziva gluhoću.  Također, u ovom radu je korištena novija verzija načina dostavljanja CRISPR sistema u žive životinjske stanice.  U ovom radu je ispravljena mutirana verzija gena zvanog  TMC1 , koji spada u transmembranske proteine i nije mu...

Genetika raka

Slika
Uzroci poremećaja staničnog ciklusa, odnosno, tačno određenog procesa rasta, razvoja i diobe stanice mogu biti različiti, no rezultat je vrlo čest razvoj tumora. Kao neki od najčešćih, navodi se utjecaj sredine: zračenje, virusne infekcije i neke hemijske tvari koje mogu uzrokovati poremećaje genetičke šifre sadržane u DNK i tako dovesti do mutacija. Neke od tih mutacija mogu dovesti do nekontrolisanog rasta i diobe stanica. Također, i unutar organizma i same genetičke šifre postoje faktori koji su povezani sa nastankom kancera. Geni, označeni skupnim imenom onkogeni i protoonkogeni imaju potencijal da uzrokuju tumore. Protein koji nastaje kao produkt aktivnosti onkogena nazivamo onkoprotein .  Prvi put se termin "onkogen" spominje 1914. godine u knjizi O porijeklu malignih tumora koju je napisao njemački biolog Theodor Boveri. Ovdje Boveri teoretizira o genima, u njegovo doba tek teoretskoj i apstraktnoj pojavi, kao o jednom od uzroka malignih oboljenja. Međutim,...

Mačkoljupci - post za vas: mačke i genetika

Slika
Želim napisati nekoliko postova o genetici krzna, posebno boje i mustre kod mačaka. Zašto kod mačaka? Pa zato što ih volim, a dodatno, nasljeđivanje boje i šara je demonstracija zakona genetike. Zašto nekoliko postova? Mislim da se u jednom postu razumne dužine to ne može obraditi.  Za početak, moliću sve vas koji nemate genetičko obrazovanja da imate pri ruci otvorene postove u kojima sam pisala Mali rječnik genetike - prvi i drugi dio . Bitno je da znate da je alel varijanta gena tj. aleli određuju nijanse iste osobine te šta je to dominantan alel, a šta recesivan. Također, za razumijevanje ove problematike biće bitno i da znate kako postoje osobine čiji su geni smješteni na spolnim hromosomima X i Y te osobine se nasljeđuju X-vezano ili Y-vezano te one osobine čiji se geni nalaze na ostalim hromosomima - autosomima i nasljeđuju se autosomno (dominantno ili recesivno). Dominantan alel je onaj koji je dovoljan u samo jednoj kopiji da bi se osobina koju on kodira isp...