Bebe se rađaju sa crijevnom florom

Termin "mikrobiom" danas se sve češće čuje, ali i zloupotrebljava. Zapravo ovaj termin označava bakterijski dio jednog višestaničnog, eukariotskog organizma, najčešće čovjeka. Preciznije-bakterije čine najveći dio  humanog mikrobioma, ali tu ima i gljivica, arheabakterija i nekih neklasificiranih organizama. Mikrobiom ne uključuje višestanične mikroskopske forme koje na nama žive kao komensali, poput recimo Demodexa. Odavno je poznata uloga bakterija tzv "crijevne flore" u varenju u debelom crijevu, ali nova saznanja o tome koliko zapravo mikrobiom utječe na nas potpuno mijenja način na koji poimamo procese u organizmu. 

Međutim, odakle nam zapravo crijevna flora? Vjerovatno nas bakterije nasele po rođenju, o ovisnosti o tome čime se beba hrani, ali kako nas onda ne koloniziraju patogene bakterije? Zna se da je crijevna flora beba koje se hrane majčinim mlijekom kvalitetnija nego kod beba koje se hrane kravljim mlijekom ili nadomjescima, međutim odakle dolazi prvobitna crijevna flora dugo vremena je bilo misterija. Također, vrlo prihvatljiva je i teza da djeca pri porođaju, prolazeći kroz vaginalni kanal, "pokupe" bakterije koje potom postanu njihova crijevna flora. Međutim, šta je onda sa djecom rođenom na carski rez? Također, pokazalo se kako se crijevna flora novorođenčadi znatno razlikuje od flore vagina trudnica. 

Kada dođe do oplodnje jajne stanice, ona se dijeli, prolazi kroz određene stadije, dio stanica nastalih diobom od zigota postaju stanice placente, a dio postaju stanice novog živog bića, pupčanom vrpcom povezanog sa majkom. Naučnici su smatrali da je ova sredina - placenta, amnionska tekućina i sam fetus - sterilna, međutim, ovo mišljenje je sada stavljeno na test. 

Prema nekim opservacijama, bebe se rađaju sa crijevnom florom. To bi značilo da se bakterije koje koloniziraju crijevni sistem nalaze u placenti. Mikrobiolozi sa Univerziteta Washington u St Louisu, predvođeni dr Indirom Mysorekar su utvrdili kako nepatogene bakterije postoje u tkivu same placente i da odatle vjerovatno nasele i crijevni sistem još nerođenog djeteta. Izgleda da su bakterije normalan i važan dio trudnoće. Čak je pokazano kako na sastav mikrobioma placente ne utječe ni majčina težina, ni to da li je porođaj bio vaginalni ili na carski rez, ali se sastav mikrobioma se mijenja ukoliko je majka imala infekciju u toku trudnoće. 

Također, postoje dokazi kako bakterija ima i u fecesu nerođenog djeteta in utero, tzv. meconiumu, što također ukazuje na to da je crijevni sistem novorođenčeta koloniziran još u toku trudnoće.

Bolje razumijevanje ove problematike će pomoći u prenatalnoj i postnatalnog dijagnostici i njezi- možda postoje bakterije povezane sa prijevremenim porodima te one povezane sa alergijama i gastro-intestinalnim problemima novorođenčadi. 

Postoje i skeptici koji spatraju da je tačno ono što se prije tvrdilo - da su placenta i amnionska tekućina sterilna sredina, a da je u studiji došlo do kontaminacije materijala prilikom proučavanja.