Frka oko Jablaničkog jezera
 |
| Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans |
Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, tako će jezero, i kada se napuni, biti prazno i mrtvo. Ipak, mislim da ovdje nije u pitanju ljudski faktor - radi se o iskusnim ljudima, dobrim dispečerima koji su u stanju procijeniti situaciju i odlučiti se za manje zlo u datoj situaciji. Suša, koja je bila uzrok svega ovoga, posljedica je nečega što uporno odbijamo prihvatiti - posljedica klimatskih promjena koje suše naše područje i prave pustinju.
Znam da vas slika presušenog jezera pogađa, jer vas podsjeća na apokalipsu i bojite se da će zemlja, bogata vodom, ostati bez vode. Vaša strahovanja su opravdana, ali ovo je poseban slučaj: akumulacija Jablaničko jezero je, ne zaboravimo, djelo ljudskih ruku i vlasništvo je Elektroprivrede FBiH. Ako su ljudi koji tamo rade odlučili da se akumulacija mora isprazniti, to nije bez razloga: takve stvari se rade kako bi se spriječilo veće zlo. Prilično sam sigurna da dispečeri EP na Jablaničkom znaju svoj posao, iako mi vjerujemo da je svuda po državnim kompanijama zaposlen loš kadar. Nemojte toliko generalizirati stvar. Al Jazeera Balkans je napravila ogromnu grešku u trci za senzacionalizmom - nema izjava ljudi iz EP. Moguće je da su izjave tražene, ali nisu dobijene. Greška EP je to što nisu dali obavještenje, vodeći se socijalističkim načinom upravljanja resursima u novom vremenu kada javnost traži informacije.
 |
| Izvor: Al Jazeera Balkans |
Javnost je, povedena teorijema zavjera, reagovala spontano i optužila EP za uništavanje jezera (scenario "korporacije vs. građanstvo" u kojem su korporacije uvijek zle). Međutim, zapravo malo ljudi razumije kako se upravlja jednom akumulacijom i šta dovodi do ovakvih nepopularnih odluka.
Reagovale su i neke NVO, koje inače rade dobro svoj posao, ali ovdje su reagovale iracionalno.
Prema nekim informacijama (hvala g. Samiru Koriću na FB), lovočuvari nisu zabrinuti - riba se povukla na gornji dio akumulacije, gdje ima vode, tako da čak ni te populacije alohtonih vrsta nisu u tolikoj opasnosti.
Al Jazeera Balkans je snimila jednog ribara-amatera u čamcu na dijelu jezera koji je presušio, napravila senzacionalističku vijest bez konsultacije sa stručnjacima i javnost se povela.
Niko se nije previše brinuo kada je uništavano prirodno Prokoško jezero (osim Dinne Kasala), niko se previše ne brine oko Hutovog blata, niti izvorišta oko Sarajeva (i ne samo Sarajeva). Rutinski zahvat koji se sprovodi kako ne bi došlo do većeg jada je sataniziran u našim medijima i na društvenim mrežama.
P.S. Ne bi bilo loše napraviti volontersku akciju čišćenja sad kada nema vode.
A možda se zbog najavljenih toplijih dana očekuje naglo topljenje snijega pa je neko dovoljno pametan da spriječi poplave...
OdgovoriIzbrišiA koje ste vi vrste strucnjak i sta vam je specijalizacija da ovako "kompetentno" i samouvjereno pisete?
OdgovoriIzbrišiJa sam biolog. Ekolog. Student pokojnog Redžića. Najbolji student na Odsjeku. I ovo nije bilo mojee mišljenje, nego sam konsultovale i ljude koji nešto znaju o tome. Ponavljajte sad za mnom: Jablaničko jezero nije prirodno jezero, nego akumulacija. Akumulacije se povremeno prazne. Smuđ nije endemična vrsta sliva Neretve, nego introducirana i štetna i grabežljiva vrsta. Ponavljajte polako, da zapamtite. Sad ponavljajte: jezero je vlasništo Elektroprivrede i EP se brine o poribljavanju. I idući put napišite svoje ime, nije kompetentno ostavljati nekompetentne komentare na kompetentnom blogu. Za takve stvari idite na Klix i Al Jazeeru.
IzbrišiNeuka, i vrlo lako povodjena svojim interesima autorka ovog teksta nikad nije cula za Agenciju za vodno područje Jadranskog mora, koja upravlja i ovom hidroakumulacijom. Da si pročitala ili bar pregledala dokument: STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJEM JADRANSKOG MORA NA PODRUČJU FEDERACIJE BiH", vidjela bi kakav je odnos strana u trgovačkom (privrednom) pravu, pa čak i u obligacionom pravu. Niti EP BIH moze raditi sve sto zeli sa akumulacijom, niti je njeno vlasništvo. Ali kao što rekoh papir sve trpi, zarad ovog ili onog interesa. Lp
IzbrišiGeneralno, ne odgovaram na skribomanske fantazije onih koji ne stavljaju svoje ime, nego se kriju iza neimena. Pretpostavaljam i da ste ljevak. 1. Recite mi koji su to "moji interesi". 2. Objasnite način rada hidrocentrale. 3. Da li voda u vodozahvatnoj zoni smije pasti ispod nivoa vodozahvata? 4.Ako se voda ne pusti, šta se desi sa zonom Salakovca i Mostara? 5. Objasnite mi način na koji voda iz akumulacije dolazi do turbina? Hvala.
IzbrišiAutor je uklonio komentar.
Izbriši1. Imponujes sama odgovor, 2. Obzirom da sam elektrostruke, (istina ne energetsko usmjerenje), mogu ti nasiroko pricati, ali prepustam ti malo za razonodu da pogledas pojmove "hidroelektrane visokog pada". E pa ova jablanička je upravo takva 3. U direktnoj vezi je sa tačkom 2, odgovor da ne smije, i ako dodje do približo te razine taj watersink, usis ili kako god zelis blokira. 4. ako se pusti prirodni tok rijeke, ni Salakovac, niti Mostar, kao ni jedna druga nizvodna HE niskog pada neće ispasti iz funkcije 5. Ovo je u direktnoj vezi sa stavkom 2., i kao što rekoh HE visokog pada vodu iz akumulacije pretvaraju iz potencijalne u mehaničku energiju, tako što vodu cjevovodima odvode u strojnicu koja je nizvodno od brane, u depresivnoj tačci, dakle najniža moguća tačka, mnogo niža od tjemena brane. Hvala
IzbrišiSmuđ, hajde ok nek bude da mu nije mjesto u jezeru, šta je sa ostalih 7,8 vrsta ribe? Slažem se da se akumulacije prazne ali do koje mjere opet, ne 100% sigurno kao u ovom slučaju!? Do koje mjere se smije prazniti akumulacija a da ne uništi već "uigrani" ekosistem? Da li znate da li se igdje u svijetu u bolje razvijenim državama ovo radi kao kod nas a da nema sankcija, kazni za odgovorne?
OdgovoriIzbriši
OdgovoriIzbrišiDo kada ćeš zamajavati ionako primitivan i neobrazovan narod BiH, Jelena?
Dok god treba.
IzbrišiHvala na dodatnom pojašnjenju situacije. Najbolja je inicijativa pod P.S.
OdgovoriIzbrišiHvala...zbog iznošenja racionalnom i drugačijeg mišljenja, mislila sam da će me sugrađani linčovati. Pojašnjenje iz EP je pokazalo da sam ipak nešto shvatila oko ovog slučaja. A pada kiša i jezero će se vratiti. https://www.klix.ba/vijesti/bih/elektroprivreda-bih-o-isusivanju-jablanickog-jezera-za-sve-su-krivi-susa-i-ekstremna-hladnoca/170206062
IzbrišiPoštovana Jelena, zbog ovog vašeg bloga potvrđuje se moje razočaranje u naše visoko obrazovanje i etiku onih koji ga završavaju. Navodite da smuđ nije autohtona riblja vrsta sliva rijeke Neretve i da nam ga ne treba biti žao, nego da je to mekousna pastrmka. Kakav ste vi ekolog kad vam nije žao neke vrste koja je ako ništa drugo mnogim pomogla da prezive ili da popune kućni budžet. A i ovo jezero nije više Neretva nego vještačka akumulacija koja je za 50 i više godina postigla ekološku ravnotežu i flore i faune. Sad je to totalno narušeno i dugo će trebati da se ta ravnoteža vrati. Svi samo spominju smuđa, a bilo je i kljena, soma, šarana i druge sitnije ribe. Neko je postavio pitanje kako nema mrtve ribe ? Naravno je da se riba povuče za vodom, ali neće dugo tolika riba u ovo malo preostale vode. Vama je izgleda iz nekog razloga žao Prokoškog, a ovog jezera nije. Šteta je napravljena davno kada je napravljena brana, ali zar sad zato treba praviti još veću štetu. Morate znati da se ovdje jednostavno radi o trci za novcem i pohlepi bez razmišljanja o šteti. EP BiH ima ugovorenu proizvodnju koju mora isporučiti kupcima, a ako nema isporuke tada plaća velike penale.Mogli su popraviti štetu tako da sada višegodišnji naneseni pijesak, zemlju i ostali sediment što više pokupe i tako povećaju kapacitet jezera da bi se eventualne buduće ovakve situacije izbjegle. Imam toliko godina da znam da se to prije rata radilo, doduše ljeti. Kažete vlasništvo EP. Pa zar EP nije vlasništvo građana Federacije. Takođe pišete da se nije dizala frka oko Hutovog blata, Prokoškog jezera i drugih problematičnih eko-sistema, ali ja mislim da je ovdje u pitanju ekocid.
OdgovoriIzbrišiGospodine Guzin, ne pravite se pametni, drugim riječima, ne budite glupi. Nađite knjigu "Populacije riba neretvanskih jezera", ihtiološka monografija, Rifat Škrijelj, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2002. gdje na str. 47. piše sljedeće: "Smuđ je još jedna introducirana riba u slivu Neretve", a na 48. strani piše "Njegov Nalaz u slivu Neretve u Ranskom jezeru (Škrijelj, 1995) je prvi podatak o rasprostiranju ove ribe u vodama ovog područja." Obrazujte se, nemojte biti analfabeta.
Izbriši