Kako je klonirana Dolly

Ian Wilmut i Dolly 

27. februara 1997. je objavljen rad o kloniranju ovce Dolly. Dolly je tada imala 8 mjeseci, jer je došla na svijet 5. jula 1996. 



Jeste li ikad čuli da neko, ko ima puno posla, kaže „Joj, moram se klonirati da sve ovo završim“? Šta zapravo znači klonirati i šta su to klonovi?

Klon je jedinka koja je genetički ista sa nekom drugom jedinkom –svi geni su im isti, što znači da su im sve one osobine koje su uslovljene genima tj. kodirane u DNK iste.

Kada se jednoćelijski organizmi dijele, oni to čine prostom diobom, pa su sve ćelije koje nastanu diobom jednake. Međutim, mi  i drugi višećelijski organizmi nismo identične kopije naših roditelja – ličimo na njih, ali nismo isti.

Naučnici su dugo vremena razmišljali da li bi bilo moguće klonirati sisare. Dugo vremena se mislilo da to nije moguće. Ali je onda, 1997. škotski naučnik Ian Wilmut zaprepastio svijet kada je svima objavio kako je tim kojim je rukovodio uspio klonirati ovcu. Danas, to je  najpoznatija ovca na svijetu – ovca Dolly.

Kako je to pošlo za rukom Ianu Wilmutu i njegovom timu?

Prvo, naučnici su uzeli tjelesnu stanicu jedne ovce i jajnu stanicu druge ovce. Uklonili su jedro jajne stanice te druge ovce. U jedru se nalazi DNK, tako da je uklanjanjem jedra uklonjena sva genetička informacije te ovce. Zatim je ta ćelija spojena sa tjelesnom ćelijom prve ovce. Dakle, ćelija koja je nekad imala haploidnu hromosomsku garnituru, sada je, ovim spajanjem pomoću elektro-šokova, dobila diploidnu garnituru hromosoma tjelesne ćelije sa kojom je spojena. 

Pošto su korištene stanice epitela mliječne žlijezde, klonirana ovca je dobila ime Dolyy, prema pjevačici Dolly Parton - naučnici su izjavili kako su odabrali ovo ime jer Parton "posjeduje impresivan par mliječnih žlijezda". 

Ćelija koja je nastala spajanjem ovih ćelija se počela dijeliti, baš kao što se dijeli oplođena jajna ćelija. Zatim je ta skupina ćelija ubačena u matericu treće ovce i embrio nove ovce se normalno razvijao u njoj te je na svijet došlo klonirano janje – Dolly. Ovca Dolly je poslije mogla imati i vlastite potomke – Dolly je imala janje po imenu Bonnie, što znači da su klonirane jedinke apsolutno normalne i sposobne za razmnožavanje.

Ovo je veoma zanimljiva metoda i pomoću nje bi se mogle sačuvati ugrožene vrste. Mogli biste čak klonirati kućnog ljubimca koji vam je uginuo. Nova istraživanja su pokazala kako kloniranje ne skraćuje životni vijek individue, jer su ovce klonirane od istog genetičkog materijala kao i Dolly živjele normalno dugu, dok je Dolly živjela tek 6 godina, što je mnogo manje nego očekivani životni vijek te pasmine ovaca. Dolly je, zbog bolesti, morala biti uspavana 14. februara 2003. 

Da li bi se mogli klonirati ljudi? Da li bismo mogli dobiti novog Einsteina ili još jednog Chrisa Pinea? Ljudi bi se mogli klonirati, ali šta se time dobija? Mi smo spoj naših naslijeđenih osobina, genetike i faktora vanjske okoline. Da bi klonirani Einstein postao genijalac, nije dovoljno da ima istu DNK – potreban  je i niz faktora okoline koji će mladog kloniranog Einsteina oblikovati tako da i on smisli neku genijalnu naučnu teoriju. Klonirani Chris Pine vrlo vjerovatno ne bi postao glumac.

Također, svaka manipulacija genetičkim materijalom ljudskih bića ima i svoju etičku stranu. Moramo razmišljati da li je to dobro ili nije etički ispravno.