Bigmouth strikes again: naš predak nije bio šupak

Saccorhytus coronarious, ilustracija/credit: Simon Conway Morris i Jian Han

Predak velikih usta, kojem naučnici nisu mogli naći analni otvor

Update:  Saccorhytus coronarius prethodno se povezivao sa skupinom životinja zvanih deuterostomes koje su proizvele kralježnjake i ljude, što sugerira da je to naš najraniji poznati predak. No novi istraživački tim odlučio je da se radi o ekdizozoju, skupini koja uključuje kukce i neke morske beskičmenjake a koji su se od zajedničkog pretka ljudi odvojili mnogo dalje u evolucijskoj istoriji, javlja LiveScience u avgustu 2022.

Morsko stvorenje koje je živjelo prije 540 miliona godina je prapredak svih deuterostomija, uključujući i kičmenjake, zaključak je rada objavljenog u časopisu Nature pod nazivom „Meiofaunal deuterostomes from the basal Cambrianof Shaanxi (China)“.

Naučnici su istraživali mikrofosile u sedimentnim stijenama pronađenim u centralnoj Kini te su pronašli mikroskopski fosil stvorenja vrećastog oblika, sa velikim usnenim otvorom, kojem su dali naziv Saccorhytus coronarious. Ovo biće je bilo bilateralno simetrično, baš kao što su i sve današnje deuterostomije, poddivizija bilateralno simetričnih životinja u koju spadaju hordati (Chordata), poluhordati (Hemichordati) i bodljikaši (Echinodermata). 

Sve deuterostomije (drugouste) su troslojne građe, što znači da se organizma razvija iz tri klicina listića (endoderm, ektoderm i mezoderm) te imaju usneni i analni ostvor koji se razvija iz otvora blastociste (praotvor, blastopora) te imaju zatvoren krvotok. Za razliku od deuterostomija, protostomije (prvouste) imaju otvoren krvotok, a usta se javljaju na mjestu praotvora blastopore. U protostomije spadaju obli crvi, pljosnati crvi, gliste, mekušci, zglavkari

Snimak mikrofosila Saccorhytus coronarious, credit: Jian Han, Northwest University, China

Saccorhytus coronarious je bilo biće ne veće od milimetra koje je živjelo u pijesku. Zanimljivo je da naučnici nisu pronašli analni otvor fosila, ali su pronašli neku vrstu otvora sa strana organizma koji su vjerovatno služili za izbacivanje viška progutane vode te na taj način predstavljali neku preteču škrga, poput škrga današnjih riba.

Paleontolog Simon Conway Morris sa Univerziteta Cambridge, koji je i vodio istraživanje, smatra kako je je prilično sigurno da je ovo neobično biće predak svih deuterostomija na našoj planeti, uključujući i nas same.