Potreba za iznošenjem najnovijih podataka o koncentraciji ugljendioksida u nastavi

Postoji očigledna kognitivna disonanca u našem obrazovnom sistemu. Znam da ćete reći kako postoji mnogo kognitivnih disonanci u našem obrazovnom sistemu, ali ja mislim na jednu posebnu: klimatske promjene.

Koliko mi se čini, mi djecu u školama učimo o postojanju klimatskih promjena i da su one uzrokovane povećanjem emisije ugljendioksida pri čemu je to povećanje antropogenog karaktera, međutim, primjećujem da istovremeno udžbenici i nastavnici ne koriste najnovije podatke o koncentraciji ugljendioksida. Kada se uči sastav zraka, redovno nailazim na podatke kako je zrak smesa plinova i kako je procenat ugljen dioksida oko 0.03% ili 300 ppm. Ova koncentracija ugljendioksida je aktuelan podatak ako govorimo o periodu prije nekih 50 godina. Prema NASA-inim podacima, to je nivo ugljendioksida u atmosferi izmjeren 1950.

Iz ovog grafikona se vidi kako  od jula 2013. koncentracija ugljendioksida u atmosferi (tačnije, troposferi) iznosi 0.04% odnosno 400 ppm. Ta brojka je izmjerena u opservacijskoj stanici Mauna Loa u maju 2013. godine i do danas se nije smanjila. Također, iz ovog grafikona se vidi kako u posljednjih 400 000 godina nivo ugljendioksida nikada nije bio ovako visok te da je svega 2X u toku tog perioda bio na nivou od oko 0.03%. U 19. vijeku, koncentracija CO2  je iznosila 290 ppm. 

Ako se pitate kako je bilo moguće izmjeriti nivoe ugljendioksida u predindustrijskom razdoblju, pogotovo u periodu praistorije, imam samo da kažem ovo: moguće je izmjeriti koncentraciju ugljendioksida iz mjehurića zraka u naslagama drevnog leda i iz toga izvesti zaključak o koncentracijama CO2 u atmosferi.

U decembru 2016. zvaničan podatak kaže da je koncentracija ugljendioksida 404.48 ppm. Ljudska aktivnost ubrzava klimatske promjene i to 170X brže nego prirodni izvori (poput vulkana, velikih požara uzrokovanih prirodnih katastrofama i slično). 

Posljedica ovog povećanja koncentracije ugljendioksida i zagrijavanja jeste i povećanje nivoa mora, ponajviše zbog topljenja polarnih kapa. Međutim, o tome se kod nas malo priča, jer mislimo da nas se ovo ne tiče, da smo daleko od mora i da je to nečija tuđa briga. 

Zbog svega ovoga, apelujem na nastavnike biologije, hemije i fizike u osnovnim i srednjim škoama da insistiraju na novim podacima, da iznose nove podatke i da učenicima predočavaju grafikone poput ovog NASA-inog koji pokazuju porast koncentracije ugljendioksida u atmosferi te da se prestane sa iznošenjem zastarjelog podatka o 0.03%. Svi mi, uključujući i mene, skloni smo da automatski kažemo broj koji smo mi, nekada davno učili. Međutim, mislim da je potrebno da objasnimo zašto se nekada učilo 0.03% a danas je 0.04% kako ne bismo odgajali nove Ivane Pernare i sličan šljam.