Quantum of Science

Slijepa osoba koja je primila gen za fotoosjetljivi protein jedne alge sada može vidjeti i dodirivati predmete uz pomoć posebnih naočala.  Cijelo istraživanje pomalo podsjeća na uređaj koji nosi poručnik Geordi La Forge u   Zvjezdane staze: iduća generacija , zbog posebnih naočala koje pomažu gledanja u ovoj kliničkoj studiji. Nakon 40 godina sljepoće, ovaj 58-godišnjak koji ima  retinitis pigmenotosa   ponovno može vidjeti slike i pokretne predmete, zahvaljujući injekciji proteina osjetljivih na svjetlost u mrežnicu. Njegov vid je jako ograničen i ne razlikuje boje, lica niti može raspoznavati slova, ali može raspoznavati predmete.  Ovaj eksperiment je prvi uspješni klinički test tehnike kontrole mozga pomoću proteina algi, nazvane optogenetika (o kojoj sam još 2015. pisala  ovdje  i  ovdje ), koja koristi bljeskove svjetlosti za kontrolu ekspresije gena i otpuštanja signala neurona. U ovom su slučaju oštećene fotoreceptorske stanice čovjeka suplementirane fotoosjetljivim algalnim pro

Paleodijeta je još jedan mit: čak su i neandertalci jeli škrob. Prehrana, genetika i navike, kao što su pranje zuba i čišćenje mogu oblikovati mikrobiom usta. No, pitamo se koliko ishrana bogata mesom i koliko ona bogata žitaricama mijenja mikrobiom usta.  Kako bi istražio istoriju oralnog mikrobioma kod ljudi, James Fellows Yates s Instituta za nauku o istoriji čovječanstva Max Planck iz Jene u Njemačkoj i njegove kolege sekvencirali su genom mikroba izvađenih iz zuba primata i hominida, i to linija koje su se odvojile prije 40 miliona godina. Tim je pronašao deset vrsta bakterija koje su iste kod modernih ljudi, neandertalaca, majmuna i čovjekolikih majmuna (čimpanze i gorile), ukazujući na zajedničko porijeklo. Ali, neandertalci i moderni ljudi su imali i bakterije koje drugi nisu, uključujući skupinu bakterija Streptococcus , koje često pomažu u probavi škroba. Geni koji omogućuju bakterijama Streptococcus da pretvore škrob u energetski bogate šećere bili su mnogo obilniji u modern

Ovdje ću izdvojiti par zapažanja oko propusta s imunizacijom protiv COVID-19   ponajviše u Kantonu Sarajevu jer za to imam najviše informacija. Pišite mi u komentarima šta se događa u Republici Srpskoj, Brčko distriktu, ostalim kantonima, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.  Da se razumijemo - oni koji su dobili poziv za određeni datum i vrijeme na Zetri, sportskoj dvorani gdje se radi imunizacija u Kantonu Sarajevo - nemaju probleme i sve ide kako treba i ljekari i drugo medicinsko osoblje su jako ljubazni i ima mnogo riječi hvale. Međutim, iza vrata ostaju ljudi koji pripadaju prioritetnim grupama - stariji od 70 godina, ljudi uz kolicima i s komorbiditetima. Puštaju se mimo poziva preko apliakcije onkološki bolesnici i dijalizni pacijenti, što je mnogo dobro, ali niz zaista starih ljudi ostaje bez vakcine i ne znaju kada će doći na red. Ispred punkta je gužva, jer su ljudi u medijima pročitali ili čuli od nekoga da se mogu vakcinisati i bez poziva za taj dan. Dakle, segment jasne kom

  Autor teksta: Tomislav Matić Gerbert je rođen 940-ih godina u južnoj Francuskoj. Potjecao je iz neznatne obitelji, ni po čemu značajne niti istaknute. Međutim, vrlo je brzo postalo jasno da je vrlo oštrouman. Njegovi su ga roditelji u ranoj dobi poslali u samostan Svetog Geralda u obližnjem Aurillacu (po kojem je Gerbert kasnije prozvan) kako bi tamo stekao obrazovanje. Njegova strast za znanjem impresionirala je njegove učitelje. Međutim, kako je bio posebno nadaren za matematiku, a tome ga u samostanu nisu mogli podučiti, njegov je opat zamolio grofa Barcelone, koji je jednom prilikom prolazio kroz Aurillac, da povede mladog Gerberta sa sobom u Španjolsku. Ondje se tada moglo steći vrhunsko znanje matematike, uslijed bliskih kontakata s arapskim učenjacima. U Španjolskoj se Gerbert pokazao nevjerojatno darovitim u geometriji i mehanici. Biskup grada Vica bio je impresioniran njime, te ga je uzeo u svoju službu i poveo ga sa sobom u Rim. U Rimu je Gerbert bio senzacija. Njegovo ma

Desno: uzorak trinitita, Credit: Luca Bindi, Paul J. Steinhardt Šta su kristali? Kristali su mineralne formacije kod koji su sastavni dijelovi - atomi, molekule ili joni - aranžirani po nekom redu, u strukturama koje se ponavljaju. Zapravo, kristali su visoko uređeni sistemi. Recimo, staklo nije kristal jer molekule u staklu nisu poredana, nego su amorfne. Ali gorski kristali tj. silicijum dioksid jeste kristal. Postoje i kvazikristali ili kvaziperiodični kristali, koji imaju uređene strukturu, ali koja nije periodična kao kod pravih kristala. P oredak je neperiodičan ako mu nedostaje translacijska simetrija, što znači da pomaknuta kopija nikada neće tačno odgovarati izvorniku i primjer ovakvog neperiodičnog uzorka je čuveno Penrouzovo popločavanje (Penroseovo popločavanje, Penrose tiling). Zbog ove neobičnosti kvazikristali se često označavaju i kao "nemogući materijali". Dugo se spekuliralo da li ovakve strukture postoje u prirodi sve dok 2009. nije otkriven mineral ikosahe

Biljke koje parazitiraju na drugim biljkama uključuju vrste poput imele i članove endofitske obitelji Rafflesiaceae , koje imaju najveće cvjetove bilo koje biljke, ali ne i druge prepoznatljive vanjske strukture. Učinak ekstremne ovisnosti o domaćinu obično rezultira usmjeravanjem genoma.  U radu objavljenom u C urrent Biology pod naslovom " Deeply Altered Genome Architecture in the Endoparasitic Flowering Plant Sapria himalayana Griff. (Rafflesiaceae) "   u januaru 2021. Liming Cai  s Univerziteta Harvard i njegovi saradnici istraživali su genom parazitske raflezije naučnog naziva Sapria himalayana , čiji domaćini uključuju članove porodice loza.  Inače, Rafflesia arnoldi , biljka iz ove porodice, ima i najveći cvijet  - njeni cvjetovi su teški i oko 10 kg, a čuveni su ne samo po veličini, nego i po karakterističnom mirisu koji podsjeća na lešinu. Cvijet Sapria himalayana podsjeća na cvijet raflezije, samo što je manji. Inače S. himalayana raste u području istočnih Himalaj

Hemičari pokušavaju dobiti nove pigmente, bazirajući se na melaninu. Melanin je pigment koji daje boji našoj kosi, očima i koži i ogovoran je i za boju krzna i perjate ljeski kod mnogih životinja. Smeđe, crne i zelene oči su rezultat različite koncentracije melanina u šarenici.  Najrasprostranjeniji oblik melanina je crni ili smeđi (eumelanin), postoji i crvena varijanta (feomelanin), a sintetizira se iz  aminokiseline tirozina. Svojstva ovih struktura diktiraju kovalentne i nekovalentne interakcije na načine koje naučnici ne razumiju u potpunosti.  Da bi sintetizirali slične pigmente koji nadmašuju melanin, Ayala Lampel s Univerziteta Tel Aviv u Izraelu, Rein Ulijn s Univerziteta City u New Yorku i njihove kolege započeli su s jednim peptidom - kratkim nizom aminokiselina - koji sadrži tirozin, lizin i fenilalanin. Naučnici su prilagodili pH peptida kako bi potaknuli njegovu organizaciju u sitna vlakna. Zatim su istraživači dodali enzim kako bi olakšali istu ključnu hemijsku reakciju

Eksperiment otkriva da se tačnost sata povećava kako raste količina topline koju odaje. Ili, hajde da to ovako sročimo: što preciznije mjerimo vrijeme, to je entropija veća.  Kao i svi strojevi, i satovi troše energiju i proizvode toplinu. Kvantni satovi, koji obično mjere vrijeme brojeći vibracije pojedinih atoma, imaju tačnost koja ovisi o tome koliko topline emitiraju. Ali da li ovo važi i za obične satove?  Kako bi se pozabavili tim pitanjem, Natalia Ares s Univerziteta Oxford i njene kolege napravili su su jednostavan sat koji se sastoji od ultratanke membrane od silicijum nitrida debljine 50 nm integrisane u elektronički sklop. Sat su napajali jednostavno zagrijavajući membranu, čineći je da vibrira. Svaka oscilacija membrane predstavljala je po jedan otkucaj.  Naučnici su zatim pratili energiju koja je ulazila i izlazila iz sata, mijenjajući radne uslove. Otkrili su da je tačnost uređaja izravno proporcionalna količini topline koju je oslobodio. V eća preciznost sata povećava to

Našla sam reklamu za neki tandara-mandara preparat dodatak hrani s algom Chlorella (klorela, hlorela) i mislim da je savršen primjer toga kako se narodu putem društvenih mreža u reklamama nude nemogući proizodi čija takozvana vrijednost veze s pameću nema i raščivijam jezik takvih oglasa i metode kojima se služe.  Radi se o reklami brenda Kana-Healthy Market koji možete naći ovdje .  Objavu su počeli sa zelenim srcem, što bi trebalo evocirati da se radi o dobrom proizvodu koji misli na vas, brendu koji vas voli i koji želi da budete zelenozdravi. Inače, čim vidite postove i reklame gdje ima puno srdaca, emojija ii tako toga, znate da se radi o intelektualnom kiču i jeftinoći uma. Srca su posebno opasna i razni emojiji koji su ljuti, otpuhuju ili su jako sretni.  Pa kažu iz Kane ovako:  1." Klorofil je istovjetan ljudskoj krvi, osim središnjeg elementa - u krvi je to željezo, a u klorofilu magnezij. Stoga je klorela jednostavno savršena za naše zdravlje. " Ne, hlorofil/klorofi

Klasični naučno-fantastični horor film "Alien" iz 1979. godine reklamiran je sa sloganom "U svemiru vas nitko ne može čuti kako vrištite". Ništa nije govorilo o mrmorenju. NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 otkrila je trajne valove u međuzvjezdanoj plazmi kroz koju je putovala otkako je napustila Sunčev sistem 2012. godine, pokazano je u radu objavljenom u Nature Astronomy 10 maja 2021. pod naslovom " Persistent plasma waves in interstellar space detected by Voyager 1 ".  NASA je lansirala ovu sondu prije 44 godine i  Voyager 1 postao je prvi objekt koji je napravio čovjek a koji je ušao u međuzvjezdani prostor Stella Ocker sa Sveučilišta Cornell u Ithaci u New Yorku i njeni saradnici otkrili su međuzvjezdane plazmatske valove istražujući redovite varijacije koje je Voyager zabilježio u električnom polju s kojim se susreće dok leti od Sunčevog sistema.  Mjereći ove valove, astrofizičari su izvršili prva kontinuirana mjerenja gustoće međuzvjezdane plaz

Ovdje prenosim jedan jako zanimljiv tekst o tome da li vakcine mogu uzrokovati pogoršanje bolesti od koje bi trebalo da štite ukoliko vakcinisana osoba oboli. Ovakve teze se šire internetom kako bi se ulio strah od vakcinai ubijedili ljudi kako im je gore ako se vakcinišu, što nije tačno. Tekst je uz odobrenje preuzet sa stranice Cijepljenje/vakcinacija , a napisao ga je i  p ripremio: Antonio Periš, mag. MLD Glavni cilj antitijela je vezati se na patogen i spriječiti ga da zarazi, ili uđe, u stanicu. Protutijela koja sprečavaju ulazak u stanice nazivaju se neutralizirajućim protutijelima. Mnoga cjepiva djeluju inducirajući neutralizirajuća antitijela. Međutim, nisu svi odgovori antitijela jednaki. Ponekad antitijela ne sprečavaju ulazak u stanice i, u rijetkim prilikama, zapravo mogu povećati sposobnost virusa da uđe u stanice i izazvati pogoršanje bolesti kroz nešto što se naziva pojačanje ovisno o antitijelima (ADE – antibody dependent enhancement). Denga infekcija je i dalje najbol

Laboratorijske studije na genetički izmijenjenim ljudskim stanicama u kulturi pokazuju da bi se, pod izvjesnim uslovima, genetičke sekvence virusa SARS-CoV-2 mogle ugraditi u ljudski genom.  Ovo je izazvalo veliku pažnju i kontroverze, s obzirom da je prije nekoliko mjeseci bio aktuelan jedan kontroverzni preprint koji je tvrdio isto to. Rad koji    pokazao rezultate kao prethodni objavljen je u PNAS u maju 2021. pod naslovom " Reverse-transcribed SARS-CoV-2 RNA can integrate into the genome of cultured human cells and can be expressed in patient-derived tissues ". Ovaj rad je naravno dao vjetar u leđa teorijama da se, ako se virus SARS-CoV-2 može ugraditi u ljudski genom, onda i mRNA (iRNK) vakcine kakve su Pfizer/BioNTech i Moderna, a i adenovirusne mogu da mijenjaju ljudsku DNK. Osim što ne mogu.   Dakle, o čemu se radi? Kako sam već objašnjavala , ove vakcine ne mogu da mijenjaju genom vakcinisane osobe jer niti je SARS-CoV-2 retrovirus (retrovirusi su oni koji pomoću pos

Udaljena staništa šuma tropskog pojasa, specifična po postojanju maglice tj. oblaka u visini krošnje, "oblačne" tropske kišne šume, ekosistemi su vrlo bogatog biodiverziteta.  Međutim, one nestaju, a sa njima i karakteristične vrste biljaka, životinja, gljivica i mikroorganizama. Ovaj tip tropskih šuma zauzimaju samo 0.4% kopna Zemlje, a sadrže oko 15% globalne biološke raznolikosti ptica, sisavaca, vodozemaca i biljaka.  Ne treba zaboraviti i da su ove šume, zbog velike biomase, zapravo i veliki sifoni, akumulatori ugljičnog dioksida tj. ugljika, te tako drže sav taj ugljik podalje od atmosfere neko vrijeme.  Naučnici iz švicarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika u Birmensdorfu, te sa Yale Univerziteta stvorili su modele predviđanja staništa koji uključuju podatke daljinskog očitavanja  parametara važnih za predviđanje pokrivenosti tropskih kišnih šuma širom svijeta. Zatim su proučavali satelitske snimke  od 2001. do 2018. kako bi utvrdili stop

Naučnici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Univerziteta Kalifornija u San Francisku (UCSF) smislili su alternativnu tehnologiju tehnologiji CRISPR koja mijenja ekspresiju gena bez oštećenja DNK, a vjeruju da bi mogla biti korisna i za istraživanje i za razvoj lijekova. Naime, standardni CRISPR - Nobelovom nagradom ovjenčana tehnologija koja koristi bakterijske sisteme borbe s virusima, da bakterije izrežu virusne sekvence, iako se pokazala efikasnom i na eukariotskim stanicama, poput ljudskih, još uvijek sa sobom nosi jednu manu, a to su tzv. "off-target" isijecanja kada enzim u sistemu CRISPR-Cas djeluje neselektivno i na neke druge dijelove genoma, osim onih na kojima bismo mi željeli da načini isijecanje.  Naučnici su koristili novi sistem, nazvan CRISPRoff tj. CRISPRon, kako bi potaknuli pluripotentne matične stanice da se transformiraju u neurone. Također su ga koristili za utišavanje gena koji stvara protein Tau, koji je povezan s nastankom Alzheimerove bo