Tropske kišne šume nestaju

Udaljena staništa šuma tropskog pojasa, specifična po postojanju maglice tj. oblaka u visini krošnje, "oblačne" tropske kišne šume, ekosistemi su vrlo bogatog biodiverziteta.  Međutim, one nestaju, a sa njima i karakteristične vrste biljaka, životinja, gljivica i mikroorganizama. Ovaj tip tropskih šuma zauzimaju samo 0.4% kopna Zemlje, a sadrže oko 15% globalne biološke raznolikosti ptica, sisavaca, vodozemaca i biljaka. 

Ne treba zaboraviti i da su ove šume, zbog velike biomase, zapravo i veliki sifoni, akumulatori ugljičnog dioksida tj. ugljika, te tako drže sav taj ugljik podalje od atmosfere neko vrijeme. 

Naučnici iz švicarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika u Birmensdorfu, te sa Yale Univerziteta stvorili su modele predviđanja staništa koji uključuju podatke daljinskog očitavanja  parametara važnih za predviđanje pokrivenosti tropskih kišnih šuma širom svijeta. Zatim su proučavali satelitske snimke  od 2001. do 2018. kako bi utvrdili stopu gubitka oblaka u novu krošnji i samih šuma te analizirali kako bi taj gubitak utjecao na 3.700 vrsta koje žive u ovom ekosistemu.

Tim procjenjuje da je tokom 18-godišnjeg razdoblja izgubljeno više od 15.000 kvadratnih kilometara ovih šuma - 2.4%. Najveći gubici su bili u tropskim kišnim šumama Afrike i Amerike. Naučnici kažu da uspostava zaštićenih područja nije nimalo zaustavila gubitak staništa i njegove biološke raznolikosti, ističući hitnu potrebu za drugim zaštitnim mjerama.