Koliko lica možemo zapamtiti?



Koliko vam se puta desilo da ne možete zapamtiti nečije lice?

Vjerovatno ne baš puno puta, s obzirom da prosječan čovjek može zapamtiti čak oko 1000 lica.Češće nam se dešava da se ne možemo sjetiti nečijeg imena nego lica. 

Procjenjuje se da možemo zapamtiti oko 5000 lica, a da bi testirali tu procjenu, naučnici sa Univerziteta York u Ujedinjenom Kraljevstvu su "maltretirali" 25 osoba rekli im da se prisjete što je moguće više lica poznatih ili lica ljudi koje oni lično poznaju. Zadatak za učesnike je bio prisjetiti se što je više moguće lica u toku jednog sata. Kako bi ubrzali proces prisjećanja, naučnici su učesnicima dali mogućnost da svrstavaju lica u određene kategorije, poput "poznati" ili "prijatelji iz škole" te su im davali male svote novca kao nagrade. U prosjeku, ljudi su ovako podstaknuti prepoznavali oko 550 lica. 

Zatim su učesnici pogledali slike 3441 poznate osobe i imali zadatak da se prisjete lica, ali ovaj put bez pritiska vremenskog ograničenja i bez novčane "stimulacije". Tada su se učesnici prisjetili u prosjeku oko 800 lica. 

Naučnici su potom esktrapolirali koliko bi svaki učesnik studije mogao zapamtiti lica i rezultat je bio oko 5000, ali u širokom rasponu od 1000 do 10 000 lica koje neko može zapamtiti i prisjetiti se. 

Ovo je veoma važan sociološki i biološki mehanizam - premda su ljudi vijekovima živjeli u grupama ne većim stotinu ili nekoliko stotina indvidua, sposobnost pamćenja većem broja lica je nekada bila i stvar opstanka. Čak i tim danima razvoja civilizacije, ljudi su bili sposobni prepoznati čak i hiljade lica. Međutim, ovaj broj lica koje možemo zapamtiti i prepoznati je veoma varijabilan. Također postoje kvalitativne razlike u percipiranju poznatih i nepoznatih lica i upravo te razlike leže u srži teorije prepoznavanja lica.  Ovo je prvi put da je egzaktno procijenjen potencijalan broj lica koje možemo zapamtiti. 

 Sam rad je objavljen u Proceedings of the Royal Society B pod jednostavnim naslovom "How many faces do people know?".

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više