Kako mi pomažemo virusu gripe da preživi

Sezona gripe je tu, ali naučnici neprestano rade na istraživanja koja bi im pomogla da bolje shvate sojeve virusa koji izazivaju gripu. Sam virus gripe, onaj na kojeg obično mislimo kada govorimo o ovoj infektivnoj bolesti, pripada porodici RNK virusa zvanoj Orthomyxoviridae.

Virus influence A ima nekoliko sojeva i karakteristika gripe je da praktično svake sezone postoji novi soj koji je dominantan patogen i naučnici se trude predvidjeti koji će to soj biti kako bi vakcine protiv gripe bile djelotvornije.

Međutim, vratimo se na naučnike koji se bavi istraživanjem ovog virusa. Rad u The Journal of Infectious Diseases pod naslovom "Influenza Virus Infectivity Is Retained in Aerosols and Droplets Independent of Relative Humidity" u kojem su naučnici sa University of Pittsburgh School of Medicine pokazali kako mukus domaćina pomaže da virus gripe ostane duže infektivan. 





Naime, kako je virus gripe respiratorni virus, on dolazi u kontakt sa svim onim stanicama epitela gornjih disajnih puteva, pogotovo sluzokožom dušnika. Tu se nalaze stanice koje luče sluz tj. mukus: peharaste stanice. Sam epitel disajnih puteva je prekriven ovom sluzi peharastih stanica, koja je veoma važna u zaštiti ovog sistema. Mukus je pretežno sačinjen od glikoproteina te stoga ima viskoznu konzistenciju.

Upravo tanki sloj mukusa osobe zaražene virusom ostaje oko čestice virusa kada ona kihanjem i kašljanjem dospije u vanjsku sredinu. Prisjetimo se da virusi nisu stanice, nisu živi i ne mogu se razmnožavati ukoliko nisu inficirali pravu stanicu. Tek tada, koristeći genetički materijal stanica domaćina, virusne čestice mogu da se repliciraju. U slučaju virusa gripe, virus koristi enzim reverzna transkriptaza kako bi sviju RNK prepisao na DNK domaćina. 

Problem sa virusom gripe je to što izgleda ne trpi nisku vlažnost, ali mu je istovremeno potrebno nešto vlage kako bi ostao infektivan. Naime, ranija istraživanja us pokazala kako virus je gripe infektivan uglavnom zimi, kada je vlažnost manja te stoga epidemije sezonske gripe izbijaju zimi. 

Međutim, u spomenutom radu, naučnici su kombinovali virus gripe koji je izazvao pandemiju 2009. sa sekretom ljudskih stanica i onda to pretvorili u jednu vrstu aerosola, sličnog sitnim kapljicama koje nastaju kada osoba kine. Pokazalo se da čestice virusa koje su bile u ovakvom aerosolu pokazuju nizak stepen degradacije i ostaju duže infektivne u odnosu na one koje nisu bile "impregnirane" sekretom. 

Ovaj rad pokazuje kako virus gripe može biti infektivan na različitim stepenima vlažnosti zraka, što odstupa od prethodnih zaključaka kako niska vlažnost ne pogoduje razvoju virusa i pojavi epidemija. Zaključak rada je veoma koristan u razumijevanju epidemiologije gripe.