Možda nije "nedostajući beočug", ali je zanimljiv fosil: Australopithecus sediba

Australopithecus sediba, izvor: Brett Eloff. Courtesy Profberger and Wits University who release it under the terms below. - Own work, CC BY-SA 4.0,


U specijalnom izdanju časopisa PaleoAnthropology, u serije članak, ponuđen je nešto kompletniji uvidu u vrstu Australopithecus sediba, koja preko decenuju intrigira antropologe, paleontologe i evolucioniste. 

Ostaci ove vrste pronađeni su 2008. na nalazištu Malapa unutar nalazišta "Kolijevka čovječanstva" u Južnoafričkoj Republici. Prvi fragment je našao ih je 9-godišnji sin paleontologa Lee R. Bergera sa Univerziteta Withwatersrand. Poslije je pronađeno oko 220 fragmenata, a najpoznatiji fosili mladog mužjaka MH1 i jedne odrasle ženke (MH2).  Ova ova fosila su kompletnija nago čuvena "Lucy", najpoznatiji fosil roda Australopithecus, ali jedne druge vrste (A. afarensis). 

Pronađeni su i fosili jednog odraslog mužjaka i 3 mlade individue. Procjenjuje se da su ovi fosili stari između 1.98 i 1.97 miliona godina te ih to čini oko milion godina mlađim od srodne vrste Australopithecus africanus te skoro dva miliona mlađim od Australopithecus afarensis, koji je živio prije oko 3.9-2.9 miliona godina. Inače, ime vrste "sediba" dolazi iz jednog od lokalnih bantu jezika  (sotho) i znači "prirodni izvor".

Međutim, odnos A. sediba sa rodom Homo, posebno sa našom vrstom, dugo je vremena predmet diskusija. Čak nije bilo sigurno ni to da li je A. sediba vrsta distinktna od drugih vrsta roda Australopithecus, ali su sada naučnici došli do zaključka da ipak jeste. Također, prije par godina je jedna grupa naučnika došla do zaključka da su fosili na Malapa nalazištu pripadali nekoliko vrsta, međutim, spomenuta nova serija radova se ne slaže sa tim zaključkom i novo mišljenje je da su svi fosili sa ovog nalazišta pripadali istoj vrsti, a da su razlike uslovljene razlikama u starosti individua.

Naučnici smatraju kako je ova vrsta bila dvononožna, ali se i dalje penjala po drveću, da su se hranili voćem i biljkama te da im je način života bio nalik današnjim čimpanzama. To je zaključeno iz oblika iz oblika šaka i stopala ove vrste.

Ipak, treba biti oprezan sa senzacionalističkim tvrdnjama da je ova vrsta "nedostajući beočug" u evoluciji naše vrste, jer je vrlo moguće da je ova vrsta jedna od slijepih ulica te da nije u direktnoj vezi sa nama. Ovim radovima je samo potvrđeno da se svi fosili sa ovog nalazišta pripadali istoj vrsti.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Ne, ivermektin nije lijek za COVID-19 nego čista dezinformacija

Slika
Konstantno neko negdje napiše kako "postoji lijek za koronu" (šta god da je ta korona, znamo da se bolest zove COVID- 19), ali da se taj lijek krije. U posljednjih nekoliko mjeseci imali smo hidroksihlorokin, azitromicin/Sumamed (koji se pokazao neefikasnim prema studiji u Lancetu ), pa niz lijekova koji su obećavali (Remdesivir i dr.), pa nisu ispunili nade, a nova čarobna riječ i lijek je postao  - ivermektin. NE, IVERMEKTIN NIJE LIJEK ZA COVID- 19 I NE POSTOJE KLINIČKE, DVOSTRUKO SLIJEPE RANDOMIZIRANE STUDIJE NA VELIKOM UZORKU KOJE DOKAZUJU DA JE IVERMEKTIN LIJEK ZA OVU BOLEST. Odakle onda ove tvrdnje? Ivermektin je antiparazitik koji se kod nas uglavnom koristi za tretman određenih parazitarnih bolesti u veterinarskoj praksi. U BiH i Srbiji nije odobren za upotrebu na ljudima, ali, koliko vidim, hrvatski Halmed ga odobrava i za ljude, ali samo i jedino u vrlo rijetkim okolnostima i to topikalno (na kožu, recimo kod teških slučajeva vašljivosti). Ivermektin se može koristi...
Pročitajte više

Ne, oleander nije lijek ni za šta. Opasan je

Slika
Kada neko u Dalmaciji kaže da bi nekom rado skuhao "čaj od oleandra", to nije nimalo dobro. Cijela biljka oleander je otrovna. Većina nas to zna, jer su nas na moru upozoravali da ne diramo prekrasne grmove oleandera, naročito da ih ne pokušamo jesti.  Nedavno su se javile neke neutemeljene tvrdnje da oleandrin, jedan od glikozida sadržanih u ovoj biljci može biti lijek za kovid. Potrebno je upozoriti kako su ovakve tvrdnje, još bez naučnih studija, izuzetno opasne. Nadajmo se da nikome ipak neće pasti na pamet da uzima oleandrin li čaj od oleandera. Tvrdnje dolaze od vlasnike kompanije za prodaju jastuka, My Pillow, Mikea Lindella i još nekih. Nedavno je publikovan rad koji još nije pregledan, na kulturama in vitro gdje  se ustanovila inhibicija virusa, ali naglasak je na - "in vitro" i "nije pregledan rad" - tek u u preprintu . U radu su učestvovali naučnici iz kompanije Phoenix Biotechnology , Univerziteta Teksas - medicinski odjel u Galvestonu i Unive...
Pročitajte više