Veliki koralni greben nije stavljen na listu svjetske baštine koja je u opasnosti

Veliki koralni greben, Source: Sarah Lai/AFP/Getty Images


Odbor za svjetsku baštinu (World Heritage Committee), koji broji 21 zemlju članicu, donio je odluku da neće australski Veliki koralni greben staviti na popis svjetske baštine koja je "u opasnosti".

 Odluka zanemaruje ocjenu naučnika koji su radili za  UNESCO, a koja je zaključila da je greben u opasnosti od klimatskih promjena te ga treba dodati na ovaj  popis. UNESCO i njegovi savjetnici ponovili su da je greben ispunio kriterije. “Činjenice su činjenice, a nauka je nauka. Odbor je podržao nauku, ali nije podržao da greben bude uvršten na listu baštine u opasnosti", kaže Fanny Douvere, voditeljica UNESCO -vog pomorskog programa.

Ova razočaravajuća i nadasve bezobrazna odluka navodno  ima opravdanje koje kaže otrilike nešto kao - da ugrožen je Veliki koralni greben, ali to je zbog klimatskih promjena pa se ne može puno učiniti, potpuno zanemarivši činjenicu da je ovo prirodno bogatsvo i ekosistem ugroženo - zbog ljudske aktivnosti tj. da su klimatske promjene antropogenog porijekla. Odluka je nadasve cinična i rezultat beskupuloznog lobiranja, pod utjecajem Australije, Saudijske Arabije i Bahreina...

Prema pisanju Guardiana, BiH je podržala Australiju u naporima da se odgodi  uvrštavanje Velikog koralnog grebena  na listu baštine u opasnosti: "Dokument dostavljen odboru ranije  pokazuje da su drugi članovi odbora koji podržavaju Australiju bili Saint Kitts i Nevis, Etiopija, Mađarska, Mali, Nigerija, Saudijska Arabija, Oman, Bosna i Hercegovina, Rusija i Španjolska."

Zbog zatopljavanja mora, mnogi morski organizmi gube egzoskelet, sastavljen od kalcijuma, jer se povećava kiselost mora, a kako nivo mora rasta, tako i fotosintetizirajuće alge zooksantele napuštaju korale, s kojima inače žive u simbiozi. Klimatske promjene imaju velikog negativnog utjecaja na koralne grebene i oni se širom svijeta nalaze u opasnosti i gube biodiverzitet. Veliki koralni greben je u posljednje vrijeme doživljavao nekoliko izbjeljivanja i rijeti mu nekoliko ekoloških opasnosti - zagađenje, klimatske promjene, prekomjeran ribolov.

Treba se sjetiti i da je Australija jedan od velikih proizvođača uglja te da sadašnja australska vlada nije baš na strani borbe protiv klimatskih promjena i smanjenja emisija CO2. 

Još o temi: https://www.theguardian.com/environment/2021/jul/13/australian-environment-groups-urge-un-to-put-great-barrier-reef-on-in-danger-list

https://www.theguardian.com/environment/2021/jul/21/coalition-believes-it-has-numbers-to-stop-great-barrier-reef-being-listed-as-in-danger

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više