Lijek za Alzheimerovu bolest obnavlja zube





Naučnici su pronašli način kako da se pokvaren zub obnovi iznutra, od samog tkiva zuba te smatraju kako će ova nova metoda smanjiti potrebu za plombiranjem zuba.

Tim naučnika sa Kings koledža u Londonu (King's College London, KCL) je 9. januara ove godine publikovao rad pod nazivom „Promotion of natural toothrepair by small molecule GSK3 antagonists“ u Scientific Reports. U istraživanju na miševima pokazano je kako lijek Tideglusib promovira staničnu diobu i diferencijaciju kod matičnih stanica u pulpi zuba, što rezultira stvaranjem novih stanica koje grade dentin, dio zuba ispod cakline. Dentin, pored zubne cakline, pulpe i cementa predstavlja specijalizirano tkivo koje čini naše zube. Oko 45% dentina čini mineral hidroksiapatit, oko 33% je organska materija, a 22% voda.

Lijek koji aktivira matične stanice dat je preko spužvice od kolagena natopljene rastvorom lijeka koja je potom umetnuta u šupljinu nastalu nakon uklanjanja oštećenog dijela zuba. Nakon ove procedure, zub se privremeno zatvara i lijek počinje djelovati. Nekoliko sedmica poslije umetanja kolagenske spužvice, dolazi do njene razgradnje, a novonastali dentin ispunjava šupljinu zuba. Šupljina u zubu laboratorijske životinje koju je ispunio dentin iznosila je 0.14 mm.



Lijek Tideglusib je prvobitno bio namijenjen za tretman Alzheimerove bolesti, ali se naknadno utvrdilo da lijek aktivira matične stanice u pulpi zuba da proizvode odontoblaste, specijalizirane stanice koje grade tkivo zuba. Kao lijek za Alzheimerovu bolest, Tideglusib još ne postoji kao terapija, nego prolazi drugu fazu kliničkih testova.

Naučnici naglašavaju kako cilj spomenute stomatološke terapije nije samo očistiti i ispuniti zub, nego ga izliječiti i obnoviti. Također, ističu kako je ova tehnika prihvatljiva, pristupačna i jeftina te se nadaju kako će uskoro postati standardni dio tretmana u stomatološkim ordinacijama.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više