Kako netačno predstaviti kao tačno i objaviti udžbenik? (Biologija, 9. razred Hadžihalilović-Begić-Tupkušić)

U ovom postu se vraćam na udžbenik Biologija za 7.razred devetogodišnje škole autorica Jasminke Hadžihalilović, Aide Begić i Rasime Tupkušić u izdanju Bosanske knjige, Sarajevo 2010.

Imam nekoliko prigovora na stil i na neistine koje su napisane u ovoj knjizi. Naime, loš i neprecizan stil je uslovio stvaranje nejasnih rečenica koje proizvode pogrešne predodžbe. Ovaj post će specijalno analizirati probleme u lekcijama o ćelijskom jedru i ćelijskim diobama. Iako su autorice izbjegle grešku da im bjelančevine budu nasljedni materijal, kao što je to bio slučaj u jednom drugom udžbeniku, također iz BiH, desili su se neki drugi lapsuzi. Evo koji:

1. "DNK gradi gene"

Kada ovako sastavimo rečenicu, stiče se utisak da se nekoliko molekula DNK udruži i gradi nešto što se zove gen. Netačno. Geni su dijelovi DNK. Geni su posebne sekvence DNK koji su kodirajući dijelovi na molekuli. DNK se sastoji od kodirajućih i nekodirajućih dijelova, a geni su ovi kodirajući dijelovi (tačnije, egzoni), oni koji predstavljaju šifre za sintezu bjelančevina. Čak je preciznije reći da geni grade DNK, nego reći da DNK gradi gene. 

2. "Svaki hromosom je građen od dvije hromatide..." 
Naravno, ovo je netačno. Hromosomi imaju po dvije hromatide samo nakon S faze interfaze u kojoj dolazi do autoreplikacije DNK de svaki hromosom proizvede sebi po još jednu hromatidu. To je potrebno jer se u mitozi hromosomi dijele duž hromatida i svaka nova ćelija dobija po jednu hromatidu takvog hromosoma, a svaka ta jedna hromatide opet iskopira samu sebe i postane hromosom sa dvije hromatide. Dakle, nakon anafaze mitoze pa sve do nove S faze interfaze hromosomi imaju po jednu hromatidu i to vidimo samo nakon anafaza mitoze, jer ubrzo dolazi do despiralizacije hromosoma, pa tek nakon S faze interfaze hromosomi dobiju 2 hromatide što traje do anafaze. U suštini, mi hromosome sa 2 hromatide, odnosno, hromosome koji liče na ono slovo "X" kako se obično crtaju hromosomi, vidimo teku  profazi i metafazi mitoze. Nakon anafaze hromosomi već nemaju taj "školski" izgled. Dakle, ovdje upozorava na to da je jedino ispravno reći "svaki hromosom je u određenom periodu stanične diobe građen od 2 hromatide". 

3. U periodu između dvije diobe (mitoze) dolazi do najvažnijeg procesa- udvostručavanje broja hromosoma u jedru".

Osim što je ovo što je u udžbeniku boldirano netačno, nepravilno je upotrijebljen nominativ, umjesto genitiv (treba pisati "udvostručavanja"). Ne, u interfazi ne dolazi do udvostručavanja broja hromosoma, jer bi to značilo da umjesto 46 hromosoma nastane 92. Ovakvu glupost treba iskinuti iz stranica udžbenika, a za širenje neistina tužiti autorice. Naime, u interfazi, kao što sam nešto više naglasila, dolazi samo do udvostručavanja broja hromatida - svaki hromosom dobija još po jednu hromatidu, ali  NE DOLAZI DO PROMJENE BROJA HROMOSOMA! Čak je ilustracija tačna (jer je preuzeta od nekog kredibilnog izvora), ali u ilustraciji nije navedeno do kakvog udvostručavanja dolazi, pa učenici mogu jedino zaključiti da se radi o udvostručavanju hromosoma, a ne hromatida. 

4. Na slici 23 na str. 27 je prikazana shema mejoze, ali je slika potpisana kao mitoza. Žalosno. 

Osim što zbunjuju, ove gluposti su opasne, jer, opet naglašavam, stvaraju pogrešne predodžbe. Ja se nadam da većina nastavnika reaguje na ovakve stvari i da učenici ne uče iz ovakvih udžbenika. Ovaj udžbenik se najčešće koristi za nastavu biologije u 7. razredu u FBiH. Naša djeca su sjajna, s obzirom šta uče i iz čega su primorani učiti.