Studija sugeriše kako je usporavanje rotacije Zemlje dovelo do obogaćivanja atmosfere kisikom

 


Novo istraživanje sugerira da je opskrba planete Zemlje kisikom nastala zahvaljujući postupnom usporavanju rotacije planete, što je dovelo do produžavanja dana, omogućavajući određenim algama da proizvedu više kisika kao nusprodukt svog metaboličkog procesa.

Gotovo sav kisik na Zemlji bio je i proizvodi se fotosintezom, a mikroorganizmi sa sposobnošću fotosinteze zvani cijanobakterije (modrozelene alge), počele su proizvoditi kisik kada je naša planeta još bila prilično nenastanjivo mjesto. Cijanobakterije su se razvile prije više od 2.4 milijarde godina, ali Zemlja se polako transformirala u planetu bogatu kisikom koju poznajemo danas.

Prije otprilike 2.4 milijarde godina u Zemljinoj atmosferi bilo toliko malo kisika, da se jedva moglo izmjeriti, pa nijedan životinjski ili biljni svijet kakvog poznajemo ne bi mogao postojati. Zatim, prije otprilike 400 miliona godina Zemlja napravila relativno ogroman skok u količini kisika u svojoj atmosferi, povećavši se s gotovo neprimjetnih razina na jednu desetinu količine kisika koju sada ima.

Naučnici u studiji objavljena u ponedjeljak, 2. avgusta 2021. u naučnom časopisu Nature Geoscience (https://www.nature.com/articles/s41561-021-00784-3 ) iznose dokaze da je rotacija Zemlje, koja se s vremenom postupno usporavala, produžila dane sa oko šest sati na približno 24 sata. Duži dani osiguravali su više sunčeve svjetlosti cijanobakterijama da proizvedu dovoljno kisika da planetu daju zrak za disanje.

Kako bi preživjele, ove cijanobakterije svaki dan mijenjaju svoj položaj: od sumraka do zore, bakterije koje jedu sumpor se nalaze iznad fotosintetskih cijanobakterija, blokirajući im pristup sunčevoj svjetlosti. Kad sunce izađe ujutro, bakterije koje jedu sumpor se pomiču prema dolje, a cijanobakterije izlaze na površinu.

Naučnici su do ovog zaključka došli proučavanjem mikroba pronađenih u vrtači u jezeru Huron, uz obalu američke savezne države Michigan. Bakterije postoje u okolišu siromašnom kisikom, slično jednostaničnim cijanobakterijama koje su prije milijardu godina formirale kolonije. Naučnici su u laboratorijskim uslovima na ovim bakterijama provjerili koliko je svjetlosti dobijaju. Što su cijanobakterije imale više svjetlosti, više su kisika proizvodile.

Taj nalaz ukazuje na prethodno nerazmatranu vezu između istorije oksigenacije Zemlje i stope rotacije. Dužina dana na Zemlji nije uvijek bila 24 sata, kao danas. Kad se formirao sistem Zemlja-Mjesec, dani su bili mnogo kraći i vjerovatno su trajali svega šest sati. 

Onda se rotacija naše planete usporila zbog djelovanja Mjesečeve gravitacije, plime i plimne sile, a dani su postajali sve duži.

Naučnici kažu da njihovi modeli pokazuju da bi ovaj predloženi mehanizam mogao pomoći u objašnjenju obrasca oksigenacije Zemlje, kao i postojanosti perioda niskog unosa kisika kroz veći dio historije planete.


Ovaj tekst je prvobitno objavljen na Glas Amerike u avgustu 2021.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više