Gwyneth Paltrow i Goop: istorije jedne dileje

Vijest da je došlo do razilaženja između američke mas-medija kompanije Condé
Nast i glumice Gwyneth Paltrow nije bila naslovnica tabloida, premda, na prvi
pogled, spada u rubriku show-biz.
Izdavačka kompanija Condé Nast će možda biti poznatija ženskom dijelu
čitalaštva, jer je to krovna kompanija koja izdaje brendove poput Vogue i Vanity Fair. Kompanija ima 19 brendova, a, pored ovih najpoznatijih,
tu su još i Wired, časopis o uticaju
novih tehnologija i nauke na društvo, i The
New Yorker, koji pokriva kulturu.
Glumačku karijeru Gwyneth Paltrow nije potrebno posebno predstavljati, ali
se treba osvrnuti na neke njene projekte koji nisu vezani za glumu. Jedan takav
je i Goop, lifestyle i wellness
online časopis, kojeg je osnovala 2008. Međutim, Goop je u protekloj deceniji pokazao
izuzetnu sklonost promovisanju preskupih tretmana i suplemenata hrani, bez
naučnih dokaza kako su ti preparati i tretmani zaista djelotvorni. Najviše
kriticizma je bilo usmjereno na promociju jaja od žada za vaginu te opasnih kafenih
klistira, međutim, čak i jedan letimičan pogled na ovaj sajt otkriva niz nenaučnih,
čak antinaučnih stavova. Ovaj sajt je elitistički mambo-džambo, za dokonu generaciju, kojoj je pomodnost ispred razuma.
Uprkos svemu tome, Goop je postao izuzetno popularan i prodavan brend. Naime, temelji se na ljudskoj težnji da želimo biti zdravi, lijepi i mladoliki - prodajte to i prodali ste sve.
Uprkos svemu tome, Goop je postao izuzetno popularan i prodavan brend. Naime, temelji se na ljudskoj težnji da želimo biti zdravi, lijepi i mladoliki - prodajte to i prodali ste sve.
Ljudi koji brane medicinu zasnovanu na dokazima su puhali i duvali u kućicu zvanu Goop, ali je nisu mogli oduvati, a
ponajmanje ukazati na potpuno odsustvo razuma u stvarima koje Goop promoviše.
Goop je formirao nišu publike koja je željela takve sadržaje – pozitivne
sadržaje, recepte kako biti ljepši, zdraviji, bez bora, kako biti duže mlad – i
koja je, istovremeno, imala veliku kupovnu moć da si priušti ovo što Goop
preporučuje i prodaje. Jasno je da Goop prodaje maglu, ali je isto tako jasno
da ima onih koji bi tu maglu kupili.
Naime, zanimljivo je da sve više mladih i veoma obrazovanih žena nasjeda na
pseudonauku i šarlatanske preparate. Zapravo, čitava jedna klasa privilegovanih
– obrazovanih i finansijski situiranih ljudi, okreće leđa onome što zovemo
„čvrsti dokazi“, nauka i razum, samo zarad osjećaja elitizma i pripadanja
nečemu boljem. Ako pogledamo bolje niz ženskih časopisa, upravo ćemo tu naći
preporuke za različite naučno neosnovane dijete, wellness tretmane, „kure detoksikacije“
i druge recepte za „savršen život“.
Jedan od recepata Goopa, za koji se navodi kako promoviše plodnost, sadrži
sastojke u vrijednosti od preko 100$, a
glavni sastojak su Goopovi suplementi, od kojih jedan košta 38$, a drugi,
ayurvedski antioksidant, „svega“ 43$. Trošiti Goop znači da ste uspješniji od
drugih, te je brend postao prestižan. Tu treba spomenuti i izuzetno vizuelno
dopadljivu stranicu Goopa – hrana i suplementi koji su aranžirani sa dozom
artističke preciznosti, označeni riječima poput „adaptogeničan“,
„biofermentiran“, „superbiljke“, Čak i
ovi egzotični nazivi „ashwagandha“ i sl. bili su okidač posjećenosti i
finansijske solventnosti brenda. Ali, Goop zapravo nikada nije bio više od
šarlatanskog nadriljekarstva.
Većina ovih riječi u nauci ne znači ništa ili, ako znači, to značenje nije
baš onakvo kako ga je ova kompanija prikazala. Ipak, Goop nudi „povratak
prirodi“, mističnim vještinama, „čišćem umu“ i obećava ljepše tijelo, te tako potpuno
iskorištava new age trendove. Goop je došao u pravi tren da bi ponudio novoj
generaciji mjesto gdje da troše svoj novac. Termini poput „proteinski šejk“,
„lifestyle-guru“ i „smoothie“ kao da su postali dijelovi našeg jezika, upravo
zahvaljujući medijskim sadržajima koji su neprestano ponavljali kako nam baš to
sve treba u životu.
Možda se čini da su savjeti i recepture sa Goop zapravo bezopasne i da je
jedino što vam se može dogoditi to da date novac za preskupe dodatke ishrani.
Međutim, ovdje se mogu naći i savjeti da treba piti nepasterizirano mlijeko,
što je vrlo opasno igranje sa vatrom, s obzirom da nepasterizirano mlijeko može
biti izvor zaraze, poput salmoneloze. Također, jak naglasak je i na promociji
hemofobije koja je jedan radikalan primjer antinaučnih stavova u našem
post-postmodernom društvu.
![]() |
| Izvor: NewBeauty |
Goop se trebao proširiti i postati dijelom Condé Nast porodice. Međutim,
izdavač je postavio jasna pravila saradnje: Goop, odnosno Gwyneth Paltrow, bi
bili obavezani provjeravati činjenice i navoditi naučne radove, koji su pisani
prema mjerilima naučne metodologije kako bi određenu tvrdnju poduprli dokazima.
Ovo je bio problem, jer je Gwyneth smatrala kako se od nje traži nešto
nepotrebno, zbog toga što Goop zapravo nikada nije ni iznosio činjenice. Ništa
što je tamo napisano nije činjenica te stoga, nije ni potrebno provjeravati.
Time je Paltrow zapravo priznala da se ne može osloniti na savjete sa Goopa.
Nažalost, Paltrow stavlja znak jednakosti između prenebregavanja činjenica
i naučnih dokaza i toga da neko ima „otvoren um“. Za Paltrow je bilo sasvim
prihvatljivo uzimati novac prodavajući preparate bez ijedne trunke dokaza da su
ti preparati efikasni, sasvim je prihvatljivo stvarati svijet oslobođen „tegobe
činjenica“, ali joj je zahtjev da se
tvrdnje provjeravaju bio neprihvatljiv.
Šteta je učinjena davno prije Gwyneth Paltrow i Goopa: promocija
nadriljekara poput Dr Oza ili Mercole, predstavljala je početak jednog ovakvog
društvenog trenda. Jedan od flagrantnih primjera nadriljekarstva je i „Jilly
Juice“, koji je jedno vrijeme promovisan kao panacej, sa tvrdnjama da liječi
kandidu, autizam, rak i AIDS te čak može pomoći regeneraciji dijelova tijela.
Jillian Epperly, koja je izmislila „protokol“ korištenja ovog rasola, tvrdila
je kako je njime moguće „liječiti“ i homoseksualnost.
Živimo u svijetu gdje se olako rečene riječi mogu okarakterizirati kao
kleveta, ali istovremeno lažne tvrdnje da nešto liječi teške bolesti ili ima
nedokazane efekte djelovanja, bazirane samo na nečijoj tvrdnji, prolaze ispod
radara iako se radi o vrlo štetnim
praksama. U cijeloj priči je zapravo najtužnija činjenica što mi, zbog vlastite
taštine i želje da se prikažemo boljima, profinjenijima i obrazovanijima,
postajemo žrtve šarlatana.
(Ovaj tekst Jelena Kalinić je prvi put, u malo drugačijoj formi, objavljen na Glasu Amerike)

Primjedbe
Objavi komentar