Stručnjaci upozoravaju: ne uzimajte samoinicijativno tablete joda i ne stvarajte zalihe, može biti opasno!

 

Jod, u formi kalijum jodida (hemijska formula KJ) važno je sredstvo u zaštiti od nuklearnog zračenja u nuklearnim incidentima. Međutim, ovo nije magični štit od radijacije. Kontraproduktivno ga je uzimati na svoju ruku bez stvarne indikacije. Često se preventivno dijeli stanovništvu koje živi u blizini nuklearnih elektrana, da ga imaju u sklopu paketa prve pomoći ako dođe do neke nesreće, nikako da ga uzimaju preventivno ili kao suplement.

No, zbog eskalacije situacije u Ukrajini, kao i zbog informacija o povećanju radijacije u Zoni isključenja Černobila , građani pokušavaju nabaviti tablete joda.

 

Povećan broj upita o jodu u apotekama

Iz JU „Apoteke Sarajevo“ za Glas Amerike su potvrdili kako je posljednjih dana pojačano interesovanje za jod, posebno u obliku kalijum jodida.

„Povećan je broj upita naših sugrađana vezano za mogućnost nabavke Kalijum jodid tableta i drugih oblika ovog jedinjenja. U slučaju nuklearne opasnosti, JU "Apoteke Sarajevo" kao  Javna zdravstvena Ustanova, u mogućnosti su obezbijediti prikladne oblike joda, pridržavajući se svih preporuka nadležnih zdravstvenih institucija, koje određuju način i opseg provedbe jodne profilakse stanovništva u zoni primjene hitnih mjera zaštite i spašavanja u slučaju izvanrednog nuklearnog događaja“ naglašavaju iz ove institucije.

Iz privatne apoteke „Al-Hana“ su također potvrdili kako su im građani dolazili ili ih zvali kako bi pitali za tablete joda te naglasili da se oni pridržavaju legislativa koje jasno propisuje kada se ovaj lijek izdaje i kome.

Međutim, pojedinci čak koriste ovu situaciju kako bi prodavali preparate joda poput nekih suplemenata neliceniranih za svrhu korištenja u nuklearnoj opasnosti, radi sticanje koristi, a preparati joda su dostupni i na ebay. Oblici joda kao magnezijum jodid nisu adekvatni za ovu svrhu i treba izbjegavati samoinicijativnu upotrebu ovakvih tvari uopšte.

 

Zašto se daje jod u slučaju nuklearnog incidenta?

U slučaju nekog nuklearnog incidenta poput nesreće ili napada na nuklearnu elektranu, ili u slučaju eksplozije nuklearne bombe, oslobađaju se hlapljivi radionuklidi produkta fisije. Od ovih produkata raspada urana, jod-131 jedan je od najčešćih i posebno je opasan za štitnjaču jer može dovesti do raka štitnjače.

On djeluje tako da se ugrađuje u štitnu žlijezdu i izaziva promjene na ćelijama. Međutim, ako štitnjača ima dovoljno neradioaktivnog, stabilnog joda, onda se radioaktivni izotop joda neće ugrađivati. Zato je cilj da po proglašenju nuklearne nesreće ljudi uzmu kalijum jodid, kako bi na vrijeme „napunili“ štitnjaču normalnim jodom i spriječili ugradnju radioaktivnog. Uzima se neposredno prije izlaganja, a može i nekoliko sati poslije. Besmisleno ga je uzimati danima prije opasnosti kao preventivu. Djeluje oko 24 sata, ali obično ne treba ponavljati dozu, osim ako nadležni ne upute drugačije.

„Ponavljanje doze su rijetkost i preferiraju se druge mjere. Takve visoke doze nisu samo 'natjecatelj? s radioaktivnim jodom već izazivaju akutni Wolff-Chaikoffov efekt. To je efekt blokiranja organifikacije“ joda odnosno ugradnje joda u biološke molekule poput koloida u štitnjači, odnosno izaziva privremeno blokiranje stvaranje hormona štitnjače. Nesmotreno uzimanje ovako visokih doza joda kroz neki period ili uz ponavljanje može biti iznimno opasno po zdravlje. Samo iskusni medicinski djelatnik/djelatnica vam to može propisati“, objašnjava dr. sc. Stribor Marković, magistar farmacije, iznenađen pojavom da se građani samoinicijativno pokušavaju snabdjeti zalihama joda. Prekomjerna nestručna upotreba joda ima nuspojave, od gubitka apetita, slabosti, mučnine do čak pojave upale pljuvačnih žlijezda, krvarenja po koži, angioedema, edema larinksa, hiperkalijemije, koja izaziva i aritmiju jer dovodi do poremećaja balansa elektrolita kalijuma i natrijuma u organizmu, koji su važni za stvaranje električnog potencijala.

Jedini mogući izvori velikog oslobađanja radiojoda su od eksplozija nuklearnog oružja i katastrofalne nesreće u  aktivnom nuklearnom reaktoru. Stoga KJ nema zaštitnu vrijednost od tzv. „prljave bombe" ili raspršivanja istrošenog nuklearnog goriva. Ova so, ako se uzme prije ili vrlo brzo nakon izglaganja radiojodu i ako se uzme u odgovarajućoj dozi, blokira unos radiojoda u štitnjaču. Kalijum jodid može biti u obliku pilula, koje se mogu sjeckati na manje doze ili u obliku prezasićene otopine.

Jod-131 u organizam uglavnom dospijeva inhaliranjem, a rjeđe i indigestijom.

 

Jodirana kuhinjska so nije zamjena

Kalijum jodid se rutinski dodaje kuhinjskoj soli, natrijevom hloridu (NaCl), kako bi se so jodirala. Jod je element koji štitnjača preuzima iz krvotoka i neophodan je za njeno pravilno funkcionisanje. Štitnjača ne razlikuje radioaktivni i neradioaktivni jod-131. Kuhinjska so obogaćena kalijum jodidom je nedovoljna za zaštitu štitnjače od radioaktivnog joda i, kako naglašavaju CDC  i WHO, ne može poslužiti kao zamjena. Doze za ovakve situacije su visoke i kuhinjska so ih ne obezbjeđuje. Također, ni oblici joda koji nisu licencirani za upotrebu pri situaciji nuklearne katastrofe se ne bi smjeli koristiti kao zamjena.

Jod-131 lako kontaminira zemljište, voće i povrće, a vrijeme poluraspada mu je oko 8 dana. Inače, radioaktivni izotopi joda prate lako ulaze u lanac ishrane: raspršivanjem, taloženjem, apsorpcijom preko lišća i korijena biljaka, hranjenje životinja i ljudi. Radioaktivni jod nataložen na travi pronalazi se u mlijeku već nekoliko sati nakon što ga je životinja progutala.

 

Jod ne trebaju uzimati svi u slučaju incidenta

Na jod-131 su najosjetljivija djeca i omladina, pošto je njihova štitnjača još u razvoju. Prema preporukama Svjetske zdravstveneorganizacije , doza za odraslu osobu  te djecu od 12 do 18 godine je 130 mg, za djecu od 3 do 12 godina 65 mg,  za djecu od 1 mjeseca do 36 mjeseci 32 mg, dok je za novorođenčad u pitanju 16mg.

Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje KJ profilaksu za odrasle starije od 40 godina, osim ako se očekuje da će doza zračenja inhaliranog radiojoda ugroziti funkciju štitnjače, jer se nuspojave KJ povećavaju s godinama i mogu premašiti zaštitne učinke KI. Jedino ukoliko apsorbirana doza jonizirajućeg zračenja premašuje 5 greja, onda bi i stariji od 40 godina trebali uzeti KJ, ali se takvo zračenje ne bilježi daleko od mjesta katastrofe.

Kalijum jodid je pogrešno predstavljen kao „čarobni metak" zaštite od zračenja. Ako se uzima pravilno, samo štiti od djelovanja zračenja radiojoda unesenog u tijelo. Ne štiti od vanjskog ili unutrašnjeg zračenja drugih radionuklida osim radiojoda. Pri nuklearnim katastrofama oslobađaju se i drugi radionuklidi, poput cezijuma-137 ili stroncijuma-90, od kojih kalijum jodid ne štiti. Kao terapija kod trovanja radioaktivnim cezijumom se koristi prusko plavo.

Jedina dobra reakcija jeste izbjegavati uzimanje ovih preparata na svoju ruku i naročito uzimanje s različitih Facebook, internet stranica, od nadriljekara i bježati od svega onoga što se reklamira te se čuvati mišljenja i savjeta influensera koji iza sebe nemaju potrebno znanje. Jedina pravilna upotreba jeste prema odluci nadležnih institucija kakve su ministarstva zdravstva i uprave civilne zaštite i u tom slučaju se tablete dijele besplatno na načine koje utvrđuje zakon i odredbe koje vladaju u toj kriznoj situaciji.

Čini se da ljudi, nepovjerljivi u institucije države i razočarani vođenjem pandemije, nemaju povjerenja ni u to da će dobiti ove tablete ako bude neophodne, pa nastoje stvoriti neku svoju rezervu. Panici i histeriji se doprinosi i na različite druge načine, jer viđamo sve više nestručnih tekstova i objava na društvenim mrežama koje insinuiraju nuklearnu opasnost iako nisu utemeljene ni na znanju ni na argumentima.

Ovaj tekst je preuzet s Glas Amerike.