Male velike laži: ljepota, zdravlje i prehrana u svijetu fake news

Kada neko spomene fake news, među prvim stvarima koje nam padnu na pamet su teme iz politike i mnoge druge "teške teme". No, lažne vijesti, dezinformacije, netačne, a potencijalno i opasne stvari vrebaju i u drugim oblastima, na mjestima gdje odlazimo da potražimo savjete o zdravlju, ljepoti i ishrani, pa čak i na sadržajima o kućnim ljubimcima. Niti jedan oblik vijesti nije imun na laž.

Vjerovatno pratite stranice posvećene modi, šminkanju, ishrani, fitnesu, automobilima i igricama. Da li ste do sada naletili na nešto za šta vam je bilo jasno da je "fejk"?

Dezinformacije i netačnosti nastaju na različite načine. Ponekada sami mediji prenesu neistinitu informaciju bez provjere, a u nekim slučajevima pojedinac ili grupa ljudi  namjerno kreiraju dezinformaciju koja se potom plasira u online prostoru. Širenju takvih informacija doprinose i osobe sa statusom poznate ličnosti koje daju izjave nebazirane na nauci i dokazima, ali se njihove riječi svejedno brzo prošire i često prihvate kao činjenice.

Ponekad i sami dijelimo netačne i neistinite informacije. Recimo, bilo bi jako dobro da postoji jeftin lijek za rak. Svi oblici raka su teški, bolest je iscrpljujuća i bolna, kao i terapije zasnovane na naučnim istraživanjima. U teškim situacijama poput ove, vijest o tome da soda bikarbona doprinosi izlječenju i sprječavanju raka može se učiniti odličnom, ali ona nije tačna. Nauka kaže i da je opasna.

Onda, naći ćete možda i sadržaj koji vam govori kako jedna manekenka ili fitnes guru ima 54 godine, ali i izgleda FE-NO-ME-NAL-NO. I zaista - na slikama vidimo ženu zategnutog tijela, lica skoro bez bora, a ispod te slike navodi se njenih 5 ili 10 savjeta za ljepotu. Da li ćete ih pročitati?

Naravno da hoćete! Jer svi mi želimo ostati mladi, biti lijepi i poželjni. Manekenka će vam poručiti kako ona živi na "alkalnoj dijeti", vježba svaki dan, pije tri litre vode, uzima neke dodatke ishrani za koje nismo čuli i možda se ne mogu kupiti kod nas... i probaćemo usvojiti maksimum od njenih "savjeta".

Alkalna dijeta ne postoji. Tj. postoji, ali je sa stanovišta nauke potpuno neopravdana. Naše tijelo ima sisteme samoregulacije koji održavaju optimalnu pH vrijednost sredine našeg organizma. Ako hrana može promijeniti ovu vrijednost - to je znak da nešto sa našim organizmom nije OK.

Da - dobro je piti dosta vode. Ali tri litre? Previše vode može razblažiti želučane i crijevne enzime i zapravo otežati probavu. Ako možete popiti 2 litre vode, to je sasvim dovoljno, pogotovo u toku ljetnjih vrućina, ali tri litre nije potrebno i opterećuje organizam.

Suplementi - često su to proizvodi koji nisu prošli zahtjevne procedure testiranja koje bi dokazale njihovo djelovanje i ispitale potencijalne štetne nuspojave. Recimo, ekstrakt zelenog čaja  može biti jako opasan za jetru. Neki drugi suplementi uopšte nemaju svojstva koja im se pripisuju, ali su skupi i jako dobro upakovani. Da bi neko prodavao te dodatke prehrani, mora kreirati sadržaj, počesto i fake news, koji će nas ubijediti da nam baš to treba.

Ipak, iza te iste manekenke stoje milioni dolara, mogućnost zatezanja lica i tijela. Ko zna, možda i ona sama ima udio u prodaji tih dodataka prehrani. 

Tako odaberemo da povjerujemo manekenki, prije nego da se pouzdamo u nauku i naučne studije. I onda poletimo podijeliti neki takav članak i time uvećavamo potencijalnu štetu.

Čak i ono što izgleda nevino, može biti lažno i nekome uništiti život. Neki ljudi povjeruju da se rak tek tako može izliječiti sodom bikarbonom ili da depresija nije bolest već rezultat loših odluka ili neispunjenost u životu pa odbijaju naučno utemeljene terapije.

Statistike kažu da od  podijeljenih 10 sadržaja o zdravlju, čak tri četvrtine su pogrešne, loše interpretirane i navode na pogrešne zaključke. Mnogi od ovakvih naslova su click-bait koji se oslanjaju na našu radoznalost da saznamo nešto novo, skandalozno, ekskluzivno. Ovo i nije loše ako znamo provjeriti podatke i ako imamo dovoljno znanja da prepoznamo da li je nešto tačno ili pogrešno.

Priča o manekenki i njenim savjetima zapravo je ovdje najmanje važna i najblaži je oblik neistina na koje možete naići online. Ali dešava se da ljudi, kada prihvate jednu od neistina, idu sve dublje i neselektivno prihvataju i ostale stvari na koje naiđu. Jedini način da spriječimo ovo i da i sami ne postanemo žrtve, jeste da provjeravamo izvore i informacije koje čitamo i gledamo. 

Ako je u pitanju nešto iz oblasti zdravlja i ljepote – zapitajmo se da li postoji studija koja govori o tom problemu i ako postoji, potvrđuje li ili negira vijest. Zapitajmo se da li znamo ili možemo kontaktirati nekoga ko je zaista stručan na tu temu i pitati koliko istine ima u toj-i-toj tvrdnji.

Ne vjerujmo na prvu!

 #NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini