Nauka u 2019.

Početak godine je obilježen trijumfom Kine: Kinezi su na „tamnu stranu Mjeseca“ uspjeli spustiti robotizovanu sondu Chang'e 4 i mjesečev rover Yutu  i to se dogodilo 3. januara 2019. Ova strana ima mnogo više kratera i teren je neprohodniji tako da su prethodne misije izbjegavale slijetanja na nju. Kineska svemirska agencija se odlučila na slijetanje baš tu, kako bi uradili nešto što do sada nije bilo učinjeno i pokazali su u stanju da ne kopiraju NASA i Evropsku svemirsku agenciju-ESA.  To bi trebala biti poruka svijetu kako su kineski svemirski programi sazreli i kako Kina postaje velika ekonomska,  naučna i svemirska sila.

U februaru je objavljen rad u kojem naučnici objašnjavaju kako su stvorili „hachimoji DNK“, odnosno „osmoslovnu“ dezoksiribonukleinsku kiselinu, koja pored 4 postojeća „slova“ – baza adenin, timin, gvanin i citozin, sadrži još 4 nove baze.

U martu je objavljeno kako je zabilježen još jedan slučaj pacijenta u stabilnoj remisiji HIV-a – to je drugi takav slučaj od „Berlinskog pacijenta“. Anonimni muškarac iz Londona je primio tretman matičnim stanicama od donora s mutacijom CCR5 gena, dok se liječio od Hodgkinova limfoma. Šesnaest mjeseci nakon zahvata, ovaj pacijent je prestao uzimati ARV lijekove.

April je bio veoma značajan – dobili smo prvu fotografiju crne rupe. To znači da smo po prvi put mogli vidjeti kako ovaj misteriozni objekat, onako kako bismo ga otprilike mogli vidjeti negdje sa velike udaljenosti iz nekog svemirskog broda. Slike prikazuju supermasivnu crnu rupu u središtu galaksije M87, koja je udaljena oko 16 megaparseka (55 miliona svjetlosnih godina) od nas. Također, naučnici u SAD-u su uspjeli sačuvati funkciju mozga, preciznije, nekih funkcija moždanih stanica, kod svinja koje su dekapitovane.

U maju je objavljen Izvještaj Ujedinjenih nacija na oko 1800 strana, produkt rada preko 400 naučnika, koji sumira oko 15 000 naučnih radova, a pokazao je nemile i pesimistične podatke kako je oko milion biljnih i životinjskih vrsta na našoj planeti ugroženo ponajviše usljed ljudske aktivnosti. Međuvladina grupa, Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), koja je radila na izradi ovog dokumenta, upozorila je da ovi podaci govore kako moramo uraditi drastične promjene u načinu na koji živimo, uzgajamo hranu i trošimo energiju, kako bismo izbjegli najgori scenario – potpunu destrukciju biološke raznolikosti, a potom i nas samih.

Naučnici koji su zaduženi sa projekt rovera Curiosity na Marsu su u junu izvijestili o detekciji velike količine metana. Metan je potencijalno indikator postojanja života na Marsu, ali treba naglasiti da može nastati i geološki.

Rad, objavljen u časospisu Nature u julu pokazao je kako su ostaci stari 210 000 godina iz spilje Apidima u Grčkoj najstariji poznati ostaci jednog Homo sapiensa van Afrike. Pored ovih ostataka pronađeni su i ostaci neandertalca stari oko 170 000 godina.

U avgustu smo doznali kako su Zemlju nekada nastanjivali gigantski papagaji. Vrsta, nazvan Heracles inexpectatus, prema junaku iz grčke mitologije, mogla je doseći masu od oko 7 kilograma.

Prva slika potencijalnog izgleda jednog denisovca, bazirana na genetičkoj informaciji ovih naših bliskih rođaka, obišla je svijet u septembru ove godine. Također, Google objavljuje da su postigli kvantnu nadmoć – tačku u kojoj kvantni kompjuter ima nadmoć nad najboljim običnim kompjuterima današnjice u nekoj radnji.

Svijet je u oktobru dobio i novi alat manipulisanja genomom – prime editing, tehniku koja je vrlo bliska CRISPR i zasniva se na njoj, ali izbjegava neke nedostatke CRISPR te naučnicima pruža veću kontrolu nad uređivanjem DNK i RNK.

U novembru je sonda Voyager 2 pošla putem Voyager 1 i izašla van Solarnog sistema u interstelarni prostor, a preminuo je posljednji živi sumatranski nosorog.

U decembru je objavljeno kako su kineski naučnici kreirali himere majmuna i svinje. Himere čovjeka i svinje su kreirane prije par godina.