Nedostatak sna čini da želimo jesti kaloričniju hranu

Nedostatak sna negativno utječe na mnoge stvari u našem organizmu: na imunološki odgovor, na osjetljivost na bol, na kardivaskularni sistem...čak nas čini podložnijim da želimo jesti kaloričnu hranu (i to obično kaloričnu nezdravu hranu).

Međutim, rad iz eLife pokazuje kako se to dešava usljed promjena u mozgu u načinu percepcije mirisa. Dolazi do povećanja razine nekih molekula iz endokanabinoidnog sistema, a ovaj sistem utječe na percepciju mirisa. Upravo je miris hrane ono što pobuđuje našu želju za jelom ili da želimo neku hranu.

Naučnici, predvođeni Thorsenom Kahntom sa Northwestern University’s Feinberg School of Medicine u Chicagu su zamolili 25 zdravih dobrovoljaca  da spavaju ili 4 sata ili 8 sati po noći. Četiri sedmice kasnije, dobrovoljci su ponovili eksperiment, ali oni koji su spavali 4 sata u toku prvog kruga spavali su 8 sati i obrnuto. Sljedeće večeri, dobrovoljci su dali uzorke krvi. 

izvor: Pixabay

Dobrovoljci uskraćeni za san, kako se i očekivalo, imali su više razine 2-oleoilglicerola, molekule koja vjerojatno djeluje na endokanabinoidne receptore. Grupa koja je imala manje sna  nije se pokazala "gladnijom" od grupe koja je normalno spavala, a, kad im je bila ponuđena hrana, obje su grupe konzumirale istu prosječnu količinu kalorija. Međutim, ljudi iz grupe sa manje sna su birali hranu koja je imala više energije po gramu tj. gdje je energija bila koncentrisana - na primjer, glazirane krofne umjesto mafina od borovnica.

Nakon jela, urađen je MRI ispitanika i tu su oni mirisali različitu hranu. Primjećeno je da dolazi do promjena u nekim dijelovima mozga, poput dijela koji ima veze sa uzimanjem hrane i dijela zvanih piriformni region, važan za interpretaciju mirisa. Kod onih dobrovoljaca kod kojih je bila povećan nivo 2-oleoilglicerola, nije bilo jake komunikacije između ovih regiona, što upućuje na to da se hemizam i regulacija ovog puta poremetila i da je to mogući uzrok toga da neispavani ljudi potežu za kaloričnijom hranom.