Nervne stanice u crijevima upozoravaju na infekciju



Nervne stanice u crijevima imaju veoma važnu ulogu u sprječavanju problema u radu digestivnog trakta koji su uzrokovani infekcijom salmonelom, a očituju se kao proljev i povraćanje. Zapravo, prema radu objavljenom u Cell, pod nazivom "Gut-Innervating Nociceptor Neurons Regulate Peyer’s Patch Microfold Cells and SFB Levels to Mediate Salmonella Host Defense", nervne stanice - nociceptori u crijevima trigeruju neugodne signale prilikom infekcije salmonelom. 

Nervne stanice koje zovemo nociceptori "nadziru" crijeva i, ako primijete probleme, pokreću odbrambeni odgovor, poput bolova u želucu. Nociceptori su senzorni neuroni koji odgovaraju na one stimuluse koji bi mogli naštetiti organizmu, proizvodeći bol. 

Kako bi istražili obrambene sposobnosti ovih stanica, Isaac Chiu s Harvard Medical School u Bostonu, Massachusetts, i njegove kolege su uzgojili miševe kojima je nedostajala jedna klasa nociceptora.  

Onda su ove miševe inficirali s bakterijom Salmonella enterica, koja je čest uzročnik crijevnih problema. Dan kasnije, miševi bez nociceptora imali su gotovo 100 puta više bakterija u jednom dijelu crijeva nego normalni miševi.

Nociceptori štite crijeva od invazije i kolonizacije salmonele, kao i njenu diseminaciju iz crijeva.

Naučnici su također otkrili da je, kada su nociceptori aktivni, gustoća stanica crijeva koja pružaju ulazne tačke salmoneli manja. Ove nervne stanice također održavaju prisutnost "dobre" crijevne flore  koje odbijaju infekciju salmonelom.

Autori kažu da terapije koje ciljelju na aktivnost nociceptora mogu pružiti efikasan tretman zaraznih i upalnih bolesti.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više