Korak naprijed u za kvantne kompjutere: kontrola spina


Jedna vijest o kvantnim kompjuterima početkom decembra je prošla malo ispod radara. Naučnici sa Univerziteta Chichago, sa Pritzker škole molekularnog inženjerstva, demonstrirali su da mogu uspješno kontrolisati kvantna stanja unutar silicijevog karbida. 

U časopisima Science i Science Advances, objavljeni su radovi grupa Davida D. Awschaloma  sa Univerziteta Chichago u kojima se opisuje kako je grupa uspjela kontrolisati spin - jednu od kvantnih osobina i to u poluprovodniku. 

Veoma je važno da su to uradili na poluprovoniku te bi njihov rad mogao omogućiti stvaranje ekonomski održivijih kvantnih kompjutera jer se oni danas zasnivaju na egzotičnim materijalima, poput egzotičnih stanja materije - superprovodnika. 

Kvantna stanja u silicij-karbidu  imaju i sposobnost emitiranja pojedinih čestica na talasnim dužinama u blizini telekomunikacijskog pojasa, što ih čini prikladnim za prenos na daljinu putem mreže s optičkim vlaknima, kakve se danas korisite. Dakle, to znači ako bi se ovo dostignuće koristilo u praksi, ne bi bilo potrebe za radikalnim mijenjanjem infrastrukture.

U kombinaciji sa elektronima, ove čestice svjetlosti stvaraju nove osobine i fenomene, poput nečega što je tim nazvao "kvantni FM radio", koji omogućava slanje informacije na veliku udaljenost, baš poput klasičnog radija. 

U radu objavljenom u Science, tim je riješio i problem "kvantne buke", koja nastaje usljed nečistoća u poluprovodnicima, pomoću dioda.


Christopher P. Anderson et al. Electrical and optical control of single spins integrated in scalable semiconductor devices, Science (2019). 
Kevin C. Miao et al. Electrically driven optical interferometry with spins in silicon carbide, Science Advances (2019)

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više