Pacijent s rakom u Connecticutu bio je hronično zaražen COVID-19 najmanje 471 uzastopni dan, a tokom tog vremena u krvotoku su se razvile najmanje tri različite linije virusa, prema novoj studiji istraživača s Yalea.
Izvještaj je naglasio potencijal da imunokompromitirani ljudi mogu poslužiti kao domaćini za evoluciju COVID-a, slično kao što su južnoafrički znanstvenici prošle godine nagađali da je varijanta omikrona možda potjecala od jedne kronično bolesne osobe.
Preprint sudiju (znači da još nije recenzirana), vodili su naučnici s Yalea u saradnji s timovima iz Australije i Sjeverne Karoline. Moguće ju je pogledati na preprint serveru
medRxiv.
"Ovi nalazi pokazuju da je ova kronična infekcija rezultirala ubrzanim SARS-CoV-2
evoluciju i divergenciju, mehanizam koji potencijalno pridonosi nastanku genetički različitih varijanti SARS-CoV-2, uključujući Omicron, Delta i Alpha", napisali su.
Ovo smo vidjeli i u omikron valu te beta valu, još ranije...dakle zašto se kod pacijenata s oslobaljenim imunološkim sistemom javljaju mutacija virusa ako obole?
Kako dolazi do stvaranje novih varijanti i sojeva virusa, pa tako i virusa SARS-COV-2, uzročnika bolesti koju narodski zovemo ,,korona" a tačan naziv je COVID-19?
Stvar je prilično jednostavna, ali istovremeno i kompleksna - virusi se repliciraju, baš kao što se ćelije dijele... međutim, i kod ćelija i kod virusa u procesu umnožavanja genetičkog materijala, može doći do ,,slovnih grešaka". Neke od tih grešaka, zapravo veliki broj njih, ne mijenja svojstva virusa. Ali ponekad se javljaju promjene u odnosu na originalnu tj. prethodnu verziju, koje ponešto promijene osobine virusa.
Danas, modernim sredstvima sekvenciranja genoma, lako otkrivamo te promjene u odnosu na podatke koje već imamo. Zato lakše i češče detektujemo nove varijante virusa. WHO je varijantu od interesa (VoI) iz novembra 2021. B.1.1.529 nazvala Omikron, preskočivši slova grčkog alfabeta ,,Ni" (ili Nu) i ,,ksi" (Xi) iz određenih razloga. Mada WHO nije zvanično objasnila zbog čega je to učinjeno, postoji mogućnost da je nu/ni preskočen jer se izgovara slično kao ,,new" (eng. novi) a Xi je preskočen zbog sličnosti naziva s imenom kineskog predsjednika.
Nova varijanta ima
32 mutacije na Spike proteinu, pomoću kojeg ulazi u naše ćelije i još 18 detektovanih
na ne-spike mjestima. WHO je ovu
varijantu proglasila „varijantom koja izaziva zabrinutost“ jer je moguće da se
širi brže od Delte. To bi značilo da može istisnuti Deltu. No još ne treba paničiti
– prethodno detektovane Mi i Lambda varijante su istisnute. Naučnici još ne
znaju kako se Omikron ponaša i koliko vakcinalni imunitet štiti od njega i nije
vrijeme ni za paniku, ali ni za opuštanje. Jednostavno- treba nastaviti izbjegavati
okupljanja, nositi masku, vakcinisati se i za one koji su već primili 2 doze –
primiti booster. Treba biti oprezan, a ne opustiti se.
Za sada, postoje prilično dobri dokazi da Omikron povećava rizik reinfekcija, čini se da je oko 2.4x veći rizik reinfekcije nego s Deltom.
Omikron talas se brže i više diže nego Delta i Beta talas te onaj prvi (Izvor Financial Times):
Kako bilo, postoji jedna stvar o kojoj se ne priča dovoljno - zašto su imunokompromitovane osobe potencijalno uzrok nastanka novih sojeva. Već je za varijantu beta utvrđeno da je nastala kod imunokompromitovane osobe tretirane terapijom monoklonskim antitijelima u vrijeme kada nije bilo vakcina.
U izjavi za Science media centre, prof. Francois Balloux s Univerzitetskog Koledža u Londonu (UCL) kaže: „S obzirom na veliki broj mutacija koje je akumulirao očito u jednom naletu, vjerovatno je evoluirao tokom hronične infekcije kod imunokompromitirane osobe, vjerovatno kod neliječenog bolesnika s HIV/AIDS-om“. On dodaje kako bi ovu pojavu trebalo pomno pratiti i analizirati, „ali nema razloga za pretjeranu zabrinutost, osim ako u bliskoj budućnosti ne počne rasti.“
Ovo:
1. ne znači da je mutirani virus sigurno i nastao kod imunokompromitovane osobe, nego je to samo pretpostavka profesora Ballouxa jer je HIV raširen u području gdje se nova mutacija pojavila
2. ovo nipošto ne znači da je nova varijanta nastalo tako što se nekako magično rekombinirala s virusom HIV jer virusi ne mogu razmjenjivati jedni s drugima genetičku informaciju.
Međutim, ipak vidimo da je mogućnost nastanka mutacija nešto veća kod osoba koje su imunokompromitovane, pogotovo u navakcinisanoj i slabovakcinisanoj populaciji. U Bocvani je potpuno vakcinisano 19.5% ljudi na dan 24. novembar 2021. a barem jednom dozom oko 37%. U JAR je potpuno vakcinisano 23.7% ljudi a bar jednom dozom 27%. Dakle, kao i u BiH radi se o izuzetno nisko procijepljenim populacijama i to je dobra situacija za razvoj novih mutacija u uslovima velikog širenja virusa.
Međutim, nisu samo HIV-pozitivni pacijenti imunokompromitovani. Slabiji, imunosupresiran i imunokompromitovan organizam imaju i osobe koj se liječe od raka ili koje su imale transplantaciju organa. I ove osobe su poligon za mutacije virusa.
Medicinski tim Univerziteta Cambridge izvijestio je u Nature o takvom slučaju imunokompromitovane osobe koja je primala terapiju monoklonskim antitijelima i kod koje je virus razvio mutacije koje su ,,bježale" ovim antitijelima. Analiza uzoraka pacijenata pokazala je da je virus brzo evoluirao nakon terapije plazmom, razvijajući mutacije koje su promijenile način na koji je mogao zaraziti stanice i oduprijeti se antitijelima. Pokazalo se da su uslovi zreli za evoluciju virusa.
Jednostavno, virus se tada nalazi pod selektivnim pritiskom a odbrana organizma nije toliko jaka da potpuno savlada virus, kao što bi to kod zdrave osobe, pa i zdrave osobe koja je vakcinisana, a došlo je do probojne infekcije. Drugim riječima, kod imunokompromitovanih osoba virus ima više mogućnosti za manevar.
Liječenju imunokompromitovanih pacijenata od COVID-19 se treba posvetiti naročita pažnja - recimo pravilo napuštanja izolacije bi za njih trebalo biti strože i duže.
Da li vakcine mogu
imati taj efekat na virus da pospješuju mutacije? Ono što vidimo jeste da nova
varijanta nije nastala u zemljama s visokom procijepljenošću, nego upravo u
zemljama s niskom procijepljenošću nedovoljnom da presiječe transmisiju virusa.
I naša zemlja spada u ova kritična područja. Premda vakcinisani mogu oboljeti,
kod njih je taj rizik znatno niži. Kod vakcinisanih je manja mogućnost i
transmisije virasa ako dođe do proboja vakcinalnog imuniteta, a i kraće su
zarazni. Zaključak svega ovoga je da su nevakcinisani, a ne vakcinisani glavni
poligon za mutiranje virusa.
Primjedbe
Objavi komentar