Šta ne znamo o preeklampsiji?

"Placentalna duga", Photo credit dr Suchita Nadkarni

Preeklampsija je poremećaj u toku trudnoće koji karakteriše suženje krvnih žila, što opet dovodi do povećanja krvnog pritiska. Osim povećanja pritiska, kod preeklampsije dolazi i do povećanja nivoa proteina u urinu. Međutim, suženje krvnih žila placente, znači da će plod dobijati manje kisika, što znatno utiče na razvoj fetusa. Može ugroziti zdravlje djeteta i majke, a uzrok je i prijevremenih poroda. Međutim, iako se zna dosta o posljedicama ovog stanja, kao i o eklampsiji, još uvijek nije jasan uzrok niti postoji neki naročit test da se utvrdi postojanje ovog problema. Zna se da su faktori rizika pretilost, hipertenzija i diabetes mellitus. 

Preeklampsija se događa u 2-8% trudnoća, a jedan je od vodećih rizika maternalne i perinatalne smrtnosti u svijetu. Dijagnosticira se tek nakon 20 sedmice trudnoće, u drugom trimestru.  

Međutim, Suchita Nadkarni, imunolog sa Univerziteta Queen Mary u londonu, i njen tim, pokušavaju shvatiti imunološku pozadinu preeklapmsije. Na slici iznad, nazvanoj "Placentalna duga" možete vidjeti fotomikrograf struktura mišije placente (posteljice), privremenog organa sisara koji hrani plod. Mijenjajući osobine imunološkog sistema miševa, Nadkarni i njen tim su utjecali na stvaranje abnormalnih krvnih sudova placente, karakterističnih za preeklampsiju. 

Njihov rad pruža novi uvid u povezanost imunološkog sistema i preeklampsije te nudi nadu da će se jednom otkriti način za rano detektovanje ovog stanja, primjerice, neki marker.