Grafenska simfonija
 |
| Grafen-novi materijal za touchscreen displeje? |
Fizičari sa Seulskog nacionalnog univeziteta napravili su 2D uređaj koji može emitirati svjetlost, čime su vjerovatno dali doprinos stvaranju fleksibilnih mobilnih uređaja i drugih gedžita.
Ekran je izrađen od grafena, materijala o kojem sve češće slušamo.
Za grafen se prvi put u širim krugovima čulo 2003. kada je prvi put sintetiziran. Međutim, naučnici su dugo teoretizirali o mogućnosti postojanja ovog oblika karbona. Grafen je kristalna alotropska varijanta ugljika - bas kao i dijamant, grafit i fulereni.To je jedan proziran, ultra tanki, 2D sloj atoma karbona koji su specifično povezani u strukture nalik na pčelinje saće, a pri tome je ovaj materijal čvršći od čelika iste debljine te elektricitet provodi bolje od bakra. Za otkriće grafena Andre Geim i Konstantin Novoselov sa University Manchester su 2010. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku.
 |
| Struktura grafena podsjeća na pčelinje saće |
Ekran od grafena još nije razvijen. Problem je to što, kada se na njega primijeni električna struja, samo manji dio energije postaje svjetlost, a veći dio se gubi kao toplota. Ipak, tim iz Seula ne odustaje i smatraju da se ovi ekrani od grafena mogu poboljštati.
Mediji šuškaju (a možda je to samo novinarska "patka") da bi Apple mogao izbaciti savitljivi iPhone, ali ako do toga dođe, još se ne zna koju bi tehnologiju koristili. Samsung je već podnio nekoliko prijava za registraciju patenata iz oblasti primjene grafena, te je moguće kako će budući tačskrinovi ovog proizvođača sadržavati/biti izrađeni od grafena.
Seulski naučnici nisu jedini koji rade na usavršavanju displeja od grafena. Ranije ove godine dosta se pričalo o sličnom poduhvatu naučnika sa University of Manchester u svijetu se vodu trka ko će prije stvoriti jeftiniji, kvalitetniju i izdržljiviju varijantu grafenskog displeja.
Međutim, grafen ima jedan mali problem - još uvijek se masovno ne koristi i nije našao jaku komercijalnu primjenu. Pokušaj kreiranja ultra-tankih savitljivih displeja je jedan od puteva koji bi ovom materijalu mogao donijeti ekonomski isplative primjene. Dosta grafena se danas proizvodi, ali nema puno potražnje za ovim proizvodom, a time ni povrata sredstava uloženih u razvojna istraživanja. 2013. vrijednost prodatog grafena u SAD iznosila je $12 miliona, a u izvještaju Luxa predviđeno je da će tržište grafena u SAD do 2025. biti vrijedno $349 miliona. Trenutno, prema procjenama University of Manchester, investicije u grafen i razvoj patenata od grafena iznose oko $2.4 milijarde.
Do 2013. vodeća zemlja u razvoju patenata za primjenu i sintezu grafena bila je Južna Koreja, dok ju je danas kolosalno pretekla Kina. 45% svih patenata vezanih za grafen dolazi iz Kine, 21% iz SAD, 15% iz Južne Koreje, 11.5% iz Evrope te 7.5% iz Japana.
Najviše patenata, nešto oko 2000 tiče se proizvodnje grafena, dok nešto manje, oko 1500, jesu patenti vezani za čuvanje energije (grafenske baterije). Ostali patenti su vezani za razvoj novih kompozitnih materijala, primjenu grafena u elektronici i LED displejima te za tehnološke premaze i gasne senzore.
Sam akademski "otac" grafena, University of Manchester, ima nekoliko poslovnih partnera u svom institutu za grafen. Najveći od njih, BGT Materials, razvija "grafenske sijalice"-konvencionalne LED prekrivene slojem grafena koji čini ovakve LED mnogo efikasnijim.
Također, računa se i na aplikacije grafena koje bi imale globalan utjecaj, poput grafenskih membrana za desalinaciju vode.
Grafen još čeka na ubistveno dobru komercijalnu upotrebu, ali predviđanja su da se neće još dugo čekati na takvo nešto.
P.S: Oprostite na naizmjeničnoj upotrebi "touchscreen" i "tačskrin".
Međutim, grafen ima jedan mali problem - još uvijek se masovno ne koristi i nije našao jaku komercijalnu primjenu. Pokušaj kreiranja ultra-tankih savitljivih displeja je jedan od puteva koji bi ovom materijalu mogao donijeti ekonomski isplative primjene. Dosta grafena se danas proizvodi, ali nema puno potražnje za ovim proizvodom, a time ni povrata sredstava uloženih u razvojna istraživanja. 2013. vrijednost prodatog grafena u SAD iznosila je $12 miliona, a u izvještaju Luxa predviđeno je da će tržište grafena u SAD do 2025. biti vrijedno $349 miliona. Trenutno, prema procjenama University of Manchester, investicije u grafen i razvoj patenata od grafena iznose oko $2.4 milijarde.
Do 2013. vodeća zemlja u razvoju patenata za primjenu i sintezu grafena bila je Južna Koreja, dok ju je danas kolosalno pretekla Kina. 45% svih patenata vezanih za grafen dolazi iz Kine, 21% iz SAD, 15% iz Južne Koreje, 11.5% iz Evrope te 7.5% iz Japana.
Najviše patenata, nešto oko 2000 tiče se proizvodnje grafena, dok nešto manje, oko 1500, jesu patenti vezani za čuvanje energije (grafenske baterije). Ostali patenti su vezani za razvoj novih kompozitnih materijala, primjenu grafena u elektronici i LED displejima te za tehnološke premaze i gasne senzore.
Proizvodnja iridijum-kalaj oksida (ITO), od kojeg je napravljen tanki film tačskrinova (transparentne elektrode) još uvijek je nešto jeftinija od proizvodnje grafena, ali je iridijum-kalaj oksid veoma krt materijal, lako se lomi, te se traže materijali koji bi ga zamijenili. Zato se toliko ulaže upravo u grafen koji je neuporedivo otporniji, čvršći i u isto vrijeme fleksibilan.
Sam akademski "otac" grafena, University of Manchester, ima nekoliko poslovnih partnera u svom institutu za grafen. Najveći od njih, BGT Materials, razvija "grafenske sijalice"-konvencionalne LED prekrivene slojem grafena koji čini ovakve LED mnogo efikasnijim.
Također, računa se i na aplikacije grafena koje bi imale globalan utjecaj, poput grafenskih membrana za desalinaciju vode.
Grafen još čeka na ubistveno dobru komercijalnu upotrebu, ali predviđanja su da se neće još dugo čekati na takvo nešto.
P.S: Oprostite na naizmjeničnoj upotrebi "touchscreen" i "tačskrin".
Primjedbe
Objavi komentar