Stanice masnog tkiva pospješuju razvoj tumora dojke





Već nekoliko godina se zna da postoji korelacija između veličine grudi, preciznije, procenta masnog tkiva u tkivu dojke, i veće vjerevatnoće pojave raka dojke. U radu  "Women with large breasts are at an increased risk of advanced breast cancer" (Sellahewa, Nigtingale and Carmichael 2008.) se spominje kako je rizik kod žena sa većim grudima 
(> 800gr) za nodalne metastaze veći neko kod žena sa manjim grudima. 

Rad u Nature Communications, objavljen početkom marta 2017. godine, pod naslovom "Adipocytes promote malignant growth of breast tumours with monocarboxylate transporter 2 expression via β-hydroxybutyrate"      možda daje odgovore na ovu problematiku. Većina studija raka dojke se koncentrirala na vezivno tkivo, a malo je studija urađeno o vezi adipoznog (masnog tkiva) i kancera te je ovo jedna od malobrojnih studija takve vrste. 








Tim sa Kineskog medicinskog univerziteta u Tajvanu je izolirao adipocite (stanice masnog tkiva) iz uzoraka kancera dojke koji su hirurški odstranjeni pacijenticama te su ih izgajali in vitro uz stanice raka dojke. Utvrdili su kako su adipociti podsticali rast stanica raka koje su proizvodile MCT2 protein (monokarboksilat transporter 2). Pronašli su da jedna mala molekula, β-hidroksibutirat, koju luče adipociti i koja u stanice raka transportuje upravo monokarboksilat transpoter 2, podstiče rast stanica raka. In vivo, na miševima, pokazano je kako β-hidroksibutirat zaista podstiče tumorogenezu (kancerogenezu)

β-hidroksibutirat djeluje tako da pojačava nekoliko gena odgovornih za stvaranje tumora i to preko mehanizma acetiliranja H3K9 histona.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više