Novo porodično stablo dinosaura

Nova studija biosistematike dinosaura revidira podjelu staru 130 godina, po kojoj se dinosauri dijele na dvije velike grane – Saurischia i Ornithischia. Ovu podjelu dinosaura na osnovu građe karlice napravio je britanski paelontolog Harry Seeley (1839. – 1909.) davne 1887./1888. godine.  Saurischia ("gmazokuki") je naziv nastao od grčkih riječi "sauros"(σαυρος) - gušter i "ischion" (ισχιον) - zdjelica, a Ornithischia od "ornitheos" (ορνιθειος) - ptica.

U Saurischia spadaju svi mesožderni dinosauri teropodi, poput Tyrannosaurus rex te jedna od glavnih linija dinosaura biljoljeda, sauropodi, u koje su spadali Brontosaurus i Diplodocus. Većina pripadnika ovog reda dinosaura je izumrla potkraj perioda krede, prije oko 66 miliona godina, a jedini preživljeli pripadnici bili su preci današnjih ptica, te stoga moderna sistematika (filogenetička nomenklatura) ptice smatra potklasom Saurischia dinosaura. U Ornithischia su spadali biljojedi poput Stegosaur i Triceratops, a njihova zdjelica je mnogo sličnija građi zdjelice današnjih ptica, nego zdjelica Saurischia. Zanimljivo je primijetiti kao ptice vode porijeklo upavo od dinosaura čija je zdjelica imala građu kao kod današnjih gmizavaca, a ne od Ornithischia.

Međutim, prema radu Matthewa Barona, doktoranta sa Univerziteta Cambridge, ova podjela je pogrešna.  Baron je proučavao 74 vrste dinosaura i njihove srodnike te je radikalno izmijenio filogenetsko stablo ovih izumrlih životinja. On teropode stavlja bliže Ornithischia, dok sauropode odvaja u posebnu granu. To bi značilo da je, prema ovom radu, tiranosaurus bliži triceratopsu nego brontosaurusu, iako se zbog građe zdjelice smatralo suprotno. Teropodi i Ornithischia su prema novoj podjeli odvojeni u nadred Ornithioscelida. Baron je pretežno proučavao fosile ranijih oblika, onih koji su živjeli u trijasu i ranoj juri te mjerio 457 fizičkih karakteristika. Te podatke je koristio za izradu novog filogenetskog stavlja.

Staro (gore) i revidirano (dolje) filogenetsko stablo dinosaura. by Dmitry Bogdanov, Torley, Durbed, under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 License. 

Predložena revidirana podjela je provokativna i, ako nezavisne studije potvrde validnost ove podjele, to će paleontologiju izmijeniti do same srži. Jedna od konsekvenci ove studije je to ta ona pokazuje kako su se dinosauri javili ranije nego što se to do danas mislilo: prije 247 miliona godina, a ne između 231 i 237 miliona godina, kako se to obično navodilo. Zatim, moguće je da su se dinosauri prije javili na sjevernoj, a ne na južnoj hemisferi. Ova studija rješava i problem stvrstavanja još jedne grupe dinosaurusa, reda, Herrerasauridae bliže sauropodima.

Također, ova podjela mijenja i zaključke koje su paleontolozi imali o nastanku perja, kao atributa teropoda - da se perje javilo kasnije u evoluciji, skoro pred sam kraj ere dinosaura. Međutim, neke Ornithischia, poput Psittacosaurusa i Kulindadromeusa su imale neku vrstu perje. Prema revidiranom stablu, svi redovi kod kojih se javilo perje, svrstani su u Ornithoscelida i perje se javilo otprilike nešto nakon odvajanja sauropoda i Ornithoscelida. Perje je "izum" Ornithoscelida.