Najstariji tragovi života u Kanadi?

Uvijek me nekako obraduje to da vidim kako je informacija o stromatolitima ušla u udžbenike za osnovne škole. Dakle, stromatoliti su sedimentne stijene nastale u plitkim vodama taloženjem najstarijih do sada poznatih živih organizama - modrozelenih bakterija stari 3.5-3.7 milijardi godina. To su organizmi nastali u osvit planete Zemlje, koja je stara oko 4.5 milijardi godina. Dakle, stromatoliti su fosilizirani mikroorganizmi.

Međutim, rad objavljen 27. septembra 2017. u časopisu Nature ispituje tu granicu i pokušava pokazati kako je su prvi oblici života stariji i od stromatolita. U radu, čiji je naslov "Early trace of life from 3.95 Ga sedimentary rocks in Labrador, Canada" se sugerira kako su prvi tragovi života na Zemlji stari oko 3.95 milijardi godina. Radi se o nekim starim stijenama iz područja Labradora u Kanadi. Ovdje nisu pronađeni nikakvi mikroorganizmi, nego se radi o hemijskim dokazima postojanja biogenog karbona, što bi bio indirektni dokaz postojanja života. 

Tim naučnika sa Univerziteta Tokio, kojeg su predvodili Tsuyoshi Komiya i Yuji Sano, posjetio je Labrador, Saglek regiju u periodu 2011.-2013. i uzeli uzorke stijena, Prema njihovom radu, ove stijene sadrže biogeni grafit, odnosno karbon. E sada dolazimo na onaj dio rada koji ima veze a hemijom. U nekim uzorcima su pronašli manji udio C-13, izotopa karbona sa 1 neutronom više, dok je bilo nešto više C-12, izotopa karbona kojeg živi organizmi "više vole". Također, način na koji je grafit kristalizirao unutar ovih stijena je konzistentan sa prirodom stijene - načinom na koje su one bile zagrijavanje i gnječene te su sigurni kako ovaj grafit nije neka kontaminacija materijala. Tim je izračunao kako je grafit u stijenama nastao na temperaturama od 536 do 622 Celzija. 

Stijene iz Labradora koje su naučnici proučavali, izvor: Komiya et al. Nature, 10.1038/nature24019

Međutim, dok su neki sa radošću dočekali ovaj rad, jer potkrepljuje njihove vlastite teze da je život nešto stariji od onoga što se do sada mislilo, drugi su skeptični. Naime, teško je potvrditi ove tvrdnje s obzirom da su stijene koje su se formirale u dalekoj prošlosti bile izložene velikoj toploti i pritisku te je teško protumačiti geološki kontekst. Teško je razlikovati da li su hemijske reakcije u stijenama bile proizvod uslova u kojima se stijena nalazila ili djelovanja drevnih živih organizama. Također, nekoliko grugih naučnika poput geologa Monike Kusiac sa Poljske akademije nauka u Varšavi i Daneila Dunkleya sa Univerziteta Curtin u Perthu, Australija, smatraju kako je grafit u ovim stijenama mlađi nego što japanski tim izvještava. 

Ipak, ovo je jedno uzbudljivo otkriće i treba pratiti naučne rasprave na ovu temu u budućnosti. Ovo nije prvi put da naučnici u mineralima otkriju odnose C-12 i C-13 karakteristične za živa bića: jedan cirkon iz hadskog eona te neke stijene sa Grenlanda iz perioda arheona, također indiciraju da su neki oblici živih bića postojali i prije organizama od kojih su nastali stromatoliti.