Tamna put: osobina mlađa nego što smo do sada mislili
Ljudi koji žive bliže ekvatorijalnoj oblasti imaju tamniju put od onih koji žive van ekvatorijalne oblasti. Sve to nas upućuje na zaključak kako boja puti stoji u korelaciji sa faktorima okoline, prije svega sa količinom Sunčevog zračenja te da tamnija put smanjuje negativni utjecaj UV zračenje. Inače, boja kože ovisi o količini pigmenta melanina u posebnim stanicama kože, stanicama koje zovemo melanociti. Identificirano je oko 350 gena koji imaju utjecaja na boju kože, ali se sve do sad znalo vrlo malo o varijacijama alela gena za boju kože u afričkoj populaciji.
Nova, moderna studija objavljena u časopisu Science poljuljala je biološki koncept rase. Naime, u radu pod naslovom „Loci associated with skin pigmentation identified in Africanpopulations“, objavljenom 12. oktobra ove godine, pokazani su rezultati genetičkog istraživanja ljudi iz različitih dijelova afričkog kontinenta. Genotipizirano je 1570 individua. Iz rada se vidi kako postoji velika varijacija unutar afričke populacije.
 |
| Source: ALESSIA RANCIARO & DR. SIMON R. THOMPSON |
U ovom istraživanju genoma identificirane su varijante koje su pevezane sa genima SLC24A5 (Solute Carrier Family24 member 5 - "depigmentacijski gen"), MFSD12 (Major Facilitator Superfamily Containing 12), DDB1, TMEM138, OCA2 i HERC2 i utvrđeno je da su upravo ove varijante povezane sa onim
što mi percipiramo kao nijanse u boji kože.
Ono što je u studiji najzanimljivije, jeste to da su naučnici utvrdili kako su neke varijante odgovorne za tamniju kože nastale mnogo kasnije nego što se to do sad mislilo i da su oni učesnici studije sa tamnom kožom tu osobinu zapravo naslijedili od predaka sa svjetlijom puti. Starije linije čak imaju svjetliju boju kože od nekih recentnijih. Recimo narod lovaca-skupljača San (Saan) iz južne Afrike (Bocvana, Namibija, Lesoto, Zambija), koji pripadaju jednoj od najstarijih evolutivnih grana naše vrste, imaju svijetliju kožu. Također, utvrđeno je da neki ljudi sa tamnom kožom imaju i varijantu (alel) gena za svijetlu kožu, ali se ta osobina ne ispolji na fenotipskom nivou. Jedan od takvih gena je i spomenuti "depigmentacijski gen" SLC24A5, koji je vrlo uobičajen u Istočnoj Africi, naročito među stanovnicima Etiopije. Naučnici smatraju da je ovaj gen nastao prije otprilike 30 000 godina i da se Afrikom proširio u migracijama sa Bliskog istoka u Afriku. Mnogi Afrikanci, premda imaju ovaj gen, nemaju bijelu put jer je to samo jedan od gena koji utječu na boju kože, kako je to poligenska osobina.
San ljudi imaju još dva gena odgovorna za svijetlu put: HERC2 i OCA2 gene, koji se smatraju drevnim genima. Autori rada predlažu hipotezu prema kojoj su ovi geni nastali upravo u Africi prije milion godina i da su se poslije proširili Evropom i Azijom. Međutim, mutacije gena MFSD12 koje su dovele do stvaranja varijanti gena za tamnu kožu, javile su se prije svega pola miliona godina tj. pola miliona godina kasnije nego geni za svijetlu kožu. Istražujući način na koji MFSD12 utječe na stvaranje tamne boje kože, naučnici su proučavali utjecaj ovog gena na pojavu melanina na miševima i zebra-ribama te su došli do otkrića jednog sasvim novog mehizma: ovaj gen je odgovoran za proizvodnju žutih i crvenih pigmenata, koji, kada se nalaze u velikoj količini u bazalnim dijelovima kože, proizvode veoma tamnu boju kože. Smanjena ekspresija ovog gena tj. manje prozivedenog proteina koji ovaj gen kodira, povezana je sa tamnijom bojom tena.
U ovom radu je pokazano to da nije tačno prijašnje mišljenje kako u afričkoj populaciji ljudi ne postoji varijacija gena odgovornih za boju kože. Pomoću mjerenja refleksije svjetlosti sa kože na uzorku od 2092 individua, utvrđeno je da najtamniju kožu imaju stanovnici saharskog područja uz Nil na istoku Afrike, poput plemena Mursi i Surma, dok pripadnici San plemena imaju najsvjetliju kožu
Zapravo, crna boja kože je novija adaptacija: naši rođaci čimpanze imaju tamno krzno, ali je koža ispod tog krzna bijela. Isto tako, bijela je i koža drugih životinja sa krznom, poput mačaka, pasa - sva ova bića imaju krzno koje ih štiti od UV zraka te im nije potrebno da im i bazalni sloj kože sadrži mnogo melanina. Stručnjaci se slažu da su naši preci australopitecine imali svijetlu boju kože.
Ono što je u studiji najzanimljivije, jeste to da su naučnici utvrdili kako su neke varijante odgovorne za tamniju kože nastale mnogo kasnije nego što se to do sad mislilo i da su oni učesnici studije sa tamnom kožom tu osobinu zapravo naslijedili od predaka sa svjetlijom puti. Starije linije čak imaju svjetliju boju kože od nekih recentnijih. Recimo narod lovaca-skupljača San (Saan) iz južne Afrike (Bocvana, Namibija, Lesoto, Zambija), koji pripadaju jednoj od najstarijih evolutivnih grana naše vrste, imaju svijetliju kožu. Također, utvrđeno je da neki ljudi sa tamnom kožom imaju i varijantu (alel) gena za svijetlu kožu, ali se ta osobina ne ispolji na fenotipskom nivou. Jedan od takvih gena je i spomenuti "depigmentacijski gen" SLC24A5, koji je vrlo uobičajen u Istočnoj Africi, naročito među stanovnicima Etiopije. Naučnici smatraju da je ovaj gen nastao prije otprilike 30 000 godina i da se Afrikom proširio u migracijama sa Bliskog istoka u Afriku. Mnogi Afrikanci, premda imaju ovaj gen, nemaju bijelu put jer je to samo jedan od gena koji utječu na boju kože, kako je to poligenska osobina.
San ljudi imaju još dva gena odgovorna za svijetlu put: HERC2 i OCA2 gene, koji se smatraju drevnim genima. Autori rada predlažu hipotezu prema kojoj su ovi geni nastali upravo u Africi prije milion godina i da su se poslije proširili Evropom i Azijom. Međutim, mutacije gena MFSD12 koje su dovele do stvaranja varijanti gena za tamnu kožu, javile su se prije svega pola miliona godina tj. pola miliona godina kasnije nego geni za svijetlu kožu. Istražujući način na koji MFSD12 utječe na stvaranje tamne boje kože, naučnici su proučavali utjecaj ovog gena na pojavu melanina na miševima i zebra-ribama te su došli do otkrića jednog sasvim novog mehizma: ovaj gen je odgovoran za proizvodnju žutih i crvenih pigmenata, koji, kada se nalaze u velikoj količini u bazalnim dijelovima kože, proizvode veoma tamnu boju kože. Smanjena ekspresija ovog gena tj. manje prozivedenog proteina koji ovaj gen kodira, povezana je sa tamnijom bojom tena.
U ovom radu je pokazano to da nije tačno prijašnje mišljenje kako u afričkoj populaciji ljudi ne postoji varijacija gena odgovornih za boju kože. Pomoću mjerenja refleksije svjetlosti sa kože na uzorku od 2092 individua, utvrđeno je da najtamniju kožu imaju stanovnici saharskog područja uz Nil na istoku Afrike, poput plemena Mursi i Surma, dok pripadnici San plemena imaju najsvjetliju kožu
Zapravo, crna boja kože je novija adaptacija: naši rođaci čimpanze imaju tamno krzno, ali je koža ispod tog krzna bijela. Isto tako, bijela je i koža drugih životinja sa krznom, poput mačaka, pasa - sva ova bića imaju krzno koje ih štiti od UV zraka te im nije potrebno da im i bazalni sloj kože sadrži mnogo melanina. Stručnjaci se slažu da su naši preci australopitecine imali svijetlu boju kože.
Upravo to što se pokazalo kako varijanta za svijetlu
kožu nije „novija“ i „modernija“ te tako nije ni „naprednija“ (što je jedna od suprematističkih teza – da je tamna boja kože primitivnija), predstavlja dokaz kako koncept „više
i niže rase“ nema biološku utemeljenost.
Primjedbe
Objavi komentar