Ketamini kao antidepresivi?



Kada kažemo "ketamin", prvo na što pomislimo jeste rekreativna droga, koja je prilično popularna, bar prema TV serijama i filmovima. Radi se o molekuli koja je jak anestetik i sedativ, a dovodi i do gubitka memorije. Uzbuđenje, konfuzija te halucinacije su popratne pojave (zlo)upotrebe ketamina.

Ipak, već neko vrijeme se priča o potencijalu ketamina u terapiji depresije, kao uostalom i potencijalu nekih drugih euforika - psilocibina i amfetamina, konkretno MDMA.

Ketamin ublažava depresiju tako što podstiče nervne stanice da prave nove veze, pokazala je studija na miševima, objavljena nedavno u časopisu Science.

Naučnici su proučavali miševe koji su bili pod stresom, pri čemu je stres izazivan kod životinja na različite načine, primjerice, davanjem injekcija hormona stresa kortikosterona. Ti miševi počeli su pokazivati znakove depresije, kao što je gubitak apetita i odustajanje od borbe kada ih se vuče za rep.

Tri sata nakon doze ketamina, ponašanje miševa je popravljeno, kao što su istraživači i očekivali. Međutim, nije došlo do formiranja novih dendritičkih spina (to se recimo dešava kod terapije litijumom) pa naučnici iz početka nisu mogli objasniti mehanizam djelovanja ketamina na depresiju.

Međutim, kada su u dužem vremenskom razdoblju naučnici pratili efekte ketamina, otkrili su da dolazi do stvaranja novih sinapsi Oko 12 sati nakon liječenja ketaminom, nove dendritične spine su se počele pojavljivati ​​na živčanim stanicama u dijelu prefrontalnog korteksa miševa, području mozga odgovornom za kompleksno razmišljanje.

Da bi se testiralo jesu li te novonastale dendritske spine važne za poboljšano ponašanje miševa, naučnici su uništili spine laserom dan nakon liječenja ketaminom. To je izbrisalo učinke ketamina, a miševi su ponovno pokazali ponašanje nalik depresiji, uključujući i odustanje od borbe kada su ih naučnici držali za repove.

Utjecaj ketamina te drugih spomenutih tvari na ponašanje je kompleksno, nedovoljno shvaćeno, potencijalno opasno, ali i potencijalno ljekovito.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više