Gljivica koja je uništila vodozemce
Možda vam ovaj tekst nije na prvi pogled tako zanimljiv. Jer, zašto bi nekoga tamo interesovali vodezemci, žabe i tako to? Ipak, molim vas da pročitate jer teška bolest prijeti istrebljenju većine vodozemaca za lica naše planete, prijeteći time narušavanja ekološke ravnoteže. Radi se o pravoj pravcatoj apokalipsi vodozemaca i ne znamo šta da uradimo.
U pitanju je zarazna gljivična bolest hitridiomikoza uzrokovana hitridnim gljivicama Batrachochytrium dendrobatidis (Bt) i Batrachochytrium salamandrivorans (Bsal). Smatra se da je 90 vrsta vodozemaca širom svijeta izumrlo zbog te gljivice, a da je barem još 491 vrsta kritično ugroženo zbog infekcije. Brojnost 124 vrste je reducirana za nevjerovatnih 90%. Ovo su podaci studije objavljene 29. marta 2019. u časopisu Science pod naslovom "Amphibian fungal panzootic causes catastrophic and ongoing loss of biodiversity".
![]() |
Žrtva hitridiomikoze, žaba vrste Bryophryne cophites |
Ova gljivica je praktično "počistila" svjetsku populaciju vodozemaca. O bolesti sam pisala prije nekoliko godina, kada su naučnici otkrili vakcinu protiv ove infekcije, ali, nažalost, iz niza razloga izgleda da ovaj pokušaj nije uspio.
Za prijetnju epidemije među vodozemcima i za samu gljivicu saznalo se 80-tih, kada je ova pojava zapažena među vodozemcima Centralne Amerike i Australije. Gljivica uništava kožu vodozemaca, a ona je, ne zaboravimo, ovim životinjicama organ disanja. Također, gljivica uzrokuje i disfunkcije srca, usljed poremećaja transporta elektrolita, što na kraju dovodi do kolapsa homeostaze.
Gljivica Bt se proširila širom svijeta. Mi nemamo baš puno podataka o tome šta se dešava u našem regionu. Najveći gubici biodiverziteta su zabilježeni u Južnoj i Centralnoj Americi, a najmanji u Evropi:
![]() |
Izvor: Nature Magazine |
Gljivica je nakada bila locirana samo na neka staništa, ali izgleda, čovjekova aktivnost doprinosi širenju ovih patogena - ratovi, trgovina, uništavanje staništa, a vjerovatno i klimatske promjene imaju neki svoj udio u cijeloj ovoj priči.
Primjedbe
Objavi komentar