Zašto se plastika akumulira u određenim regionima mora i oceana

U stomaku uginulog kita je u martu 2019. pronađeno oko 40 kg plastike, ponajviše ambalaže i plastičnih kesa. Kitovi i veće ribe vjerovatno zamijene te kese za hranu, onda im se ta plastika akumulira u digestivnom sistemu i ubije ih. 

Procjena UN je da godišnje oko 8 miliona tona plastike završi u svjetskim morima i oceanima, a ova plastika još jedan izvor stvaranje mikroplastike koja se mogu naći u živim organizmima. Dio ove plastike tone u vodu, a dio, veličine Aljaske, pluta po morima i oceanima i predstavlja sve veću prijetnju po živi svijet  (iz videa: Mikroplastika). 

Međutim, plastika nije ravnomjerno distribuirana u svjetskim morima - vjetar i morske struje imaju velikog utjecaja na to gdje će se plastika akumulirati.

Victor Onink  i njegove kolege sa Univerziteta u Utrechtu koristili su model oceanskih struja kako bi istražili koji fizički procesi kontrolišu nakupljanje plastičnih čestica u "krpe smeća" u oceanima. To su mjesta gdje se smeće, plastični otpad akumulira više nego drugdje.

Otkrili su da je cirkulacija usljed vjetra "gornjeg" oceana odgovorna za visoku koncentraciju plastičnog otpada u određenim regijama suptropskog sjevernog Pacifika i sjevernog Atlantika.

Nasuprot tome, tim je otkrio da kretanje valova, još jedne komponente velike cirkulacije oceana, čini se da povećava količinu mikroplastike koja doseže udaljeni Arktički ocean. Budući da neki modeli prenosa čestica još uvijek ne uzimaju u obzir zanošenje uzrokovano valovima, plastično zagađenje na Arktiku moglo bi biti gore nego što se obično procjenjuje, kažu naučnici.

Studija je objavljen u JGR Oceans, pod naslovom "The Role of Ekman Currents, Geostrophy, and Stokes Drift in the Accumulation of Floating Microplastic".