Komarci su evoluirali da preferiraju ljudsku krv
Komarci, bolje rečeno, ženke različitih vrsta komaraca, su kao primarni izvor krvi imale različite životinje. Međutim, kako su ljudi počeli živjeti u gustim populacijama te kako su počeli uz svoje nastambe imati i stajaću vodu, tako su brzo posali omiljena žrtva komaraca.
Samo nekoliko od više od 3000 vrsta komaraca posebno voli ljudsku krv - ali tih nekoliko vrsta je dovoljno za širenje bolesti koje svake godine pogađaju oko 100 miliona ljudi. Kako bi osvijetlili evolucijsko porijeklo toga da neke vrsta više vole ljudsku krv, Lindy McBride i Noah Rose s Univerziteta Princeton u New Jerseyu i njihove kolege uhvatili su komarce vrste Aedes aegypti na 27 mjesta u subsaharskoj Africi, inače postojbini ove vrste.
Aedes aegypti prenosi žutu groznicu, zika, denga i chikungunya groznicu.
Naučnici su gladne ženke smjestili u kutije s dva izlaza: jedan nudi miris ljudskog, a drugi miris ili živog zamoraca (Cavia porcellus) ili prepelice (Coturnix coturnix). U poređenju s komarcima koji su bili ravnodušni na ljudsku krv, oni koji više išli tamo gdje je miris ljudi imali su veću vjerojatnost da dolaze iz područja s gustom ljudskom populacijom. Dakle, komarci iste vrste, ako su bili s područja gdje ima više ljudi, imali su predispoziiju za ljudsku, a ne životinjsku krv.
Ovdje treba dodati da običaj sakupljanja vode, što je važno u suhim područjima, pogoduje razmnožavanju komaraca, koji jaja polažu u vode stajaćice, pa tako i rezervoare s vodom. Naučnici sumnjaju da je voda koju ljudi pohranjuju postala ključno mjesto za rast i razvoj komaraca u oblastima s malo stajaćih voda. Njihova genetička analiza sugerira da se preferencija za ljudsku krv razvila samo jednom.
Inače, ženke komaraca traže krv kada trebaju snijeti jaja, jer im za formiranja jajašaca trebaju proteini iz krvi. Tokom evolucije birali su prije durge životinje, ali kako se mijenjao način života ljudi, kako smo postali vrsta koja formira nastambe gdje nas je mnogo, i istovremeno naučili da čuvamo ovdu u posudama, tako smo postali interesantniji komarcima. Također - ne zaboravimo da nemamo krzno kao druge živtonje, niti debelu kožu, što našu krv čini dostupnijom.
Komarci su privučeni našom tjelesnom temperaturom, ugljen dioksidom koji izdišemo, on im je kao neka vrsta signala, ali i znojem, koji sadrži različite mirisne (miomirisne) supstance. Mliječna kiselina, urična kiselina, spojevi dušika - sve to se nalazi u našem znoju i privlači komarce. Trudnice izdišu više ugljen dioksida i u prosjeku im je tjelesna temperatura malo viša, pa privlače komarce čak oko dva puta više.
Rad je objavljen u Current biology pod naslovom "Climate and Urbanization Drive Mosquito Preference for Humans".
Primjedbe
Objavi komentar