Genetička nefunkcionalnost specifičnih stanica mozga uzrok jednog oblika migrene

 

Genetički uzrokovana nefunkcionalnost specifičnih stanica mozga povezana je s nastankom migrena, zaključili su naučnici s Univerziteta u Zurichu. Ova genetička nefunkcionalnost povezana je s sklonošću jednom rijetkom tipu migrene: porodičnoj hemiplegičnoj migreni tip 2 (FHMT2), kod koje se pored tipični vizuelnih smetnji, kakve su svjetlucanje pred očima i nejasan ili tunelski vid, javlja i oduzetost jednog dijela tijela – motorna aura, odnosno hemiplegija.

Oko milijardu ljudi širom svijeta ima probleme sa migrenom. Statistika kaže kako žene tri puta češće imaju problema sa migrenom od muškaraca: čak 25% žena pati od migrene, naspram 8% muškaraca. Oko 15% populacije u Evropi i otprilike isto toliko u SAD pati od različitih podtipova migrene.

Hroničnu migrenu definišemo kao 15 ili više glavobolja mjesečno, od čega najmanje 8 migrenskih, dok su epizode migrena 4-14 dana sa migrenskim glavoboljama mjesečno.

70 - 80% ljudi koji pate od migrena ima porodičnu istoriju ovih bolova - njihovi roditelji, bake, djedovi su imali problema sa migrenom. Takve migrene,  slučajeve u kojima postoji bar jedan bliži srodnik sa istim problemom zovemo familijarne migrene. Svjetska zdravstvena organizacija je istakla migrenu kao 19.-ti po redu najčešći razlog radne nesposobnost. Migrena stoga predstavlja značajno ekonomsko opterećenje po poslodavce, ali može značiti i veću polisu životnog osiguranje za one koji imaju tu nesreću da su skloni migreni, kao da im bol nije dovoljan.

Kao neke od okidača migrena, Mayo klinika navodi neke vrste hrane (recimo, sir, slana hrana, procesirana hrana, neki aditivi, poput natrijum glutamata, fenilalanina, i zaslađivača aspartama), pića (alkohol, naročito vino), intenzivni fizički napori, kao i promjene u razini hormona, naročito estrogena. Kao „okidači“ migrena navodi se i stres, promjene u režimu spavanja, jaka svjetlost.

U istraživanju, objavljenom u američkom časopisu Science Advances, švicarski naučnici su ustanovili do promjene na stanicama mozga koje se zovu astrociti. Ove stanice, nalik na zvijezdu, po čemu su i dobile ime, imaju mnoge funkcije, a jedna od njih je i sinteza i oslobađanje signalnih molekula, neurotransmitera, važnih za održanje normalne fukcije nervno sistema. Uobičajeni transmiter astrocita je glutamat, važan za komunikaciju između nervnih stanica.

Međutim, kod familijarne hemiplegične migrene tip 2 dolazi do toga da astrociti ne mogu ukloniti suvišak glutamata i on se nakuplja, uzrokujući preveliku ekscitaciju nervnih stanica. Ovo dovodi do pojačane osjetljivosti i pojave bola. Konkretno, radi se  o astrocitima koji se nalaze u posebnom dijelu mozga koji se zove cingularni korteks.

Već neko vrijeme se zna za gene, tačnije varijacije gena, koji uzrokuju nasljedne oblike migrene. Neke varijacije gena CACNA1A uzrokuju porodičnu hemiplegičnu migrenu tipa 1, varijacije gena ATP1A2 uzrokuju porodičnu hemiplegičnu migrenu tipa 2, dok varijacije gena SCN1A uzrokuju porodičnu hemiplegičnu migrenu tipa 3. 

Postoje porodične hemiplegične migrene za koje nije utvđen da li postoji neka varijanta gena, a postoje i tipovi migrena koji nemaju genetičku osnovu, kao i još neke varijante gena koji uzrokuju druge tipove migrena.

Povećana osjetljivost astrocita vjerovatno da nije povezana samo s kranijalnim bolom, nego i sa senzacijama tipičnim za ovaj oblik migrene.